Događa li vam se da se budite usred noći i više ne možete ni oka sklopiti? Ili uopće ne možete ni usnuti? Svi mi koji smo osjetili nesanicu, ne povremenu, već kroničnu i iscrpljujuću, dobro znamo koje devastirajuće posljedice po zdravlje to nosi sa sobom.
San ima nezamjenjivu ulogu u životu čovjeka, a njegov nedostatak narušava kako tjelesno tako i mentalno zdravlje. To i ne čudi kada znamo da se revitalizacija tijela odvija dok spavamo.
Nesanica je, u stvari, česta i izrazito frustrirajuća boljka modernog načina života koja ukazuje na duboku neravnotežu u organizmu. Današnji tempo života, konstantan stres i nemogućnost opuštanja su očigledni uzroci manjka sna, no nekima san ne dolazi lako, čak i kada izreguliraju ove očigledne uzroke. U tom slučaju, ne treba očajavati već kopati dulje u potrazi za mogućim uzrocima nesanice, od kojih su najčešći:
- Anksioznost i depresija
- Neravnoteža hormona
- Disregulacija HHA osi
- Kronične infekcije, disbioza i upala
- Nutritivni deficiti
- Loša regulacija šećera u krvi
- Poremećaji u cirkadijalnom ritmu
- Intenzivna tjelovježba navečer
- Bol i potreba za čestim mokrenjem
- Apneja u snu.
Veza mozak-crijevo-mikrobiom utječe na san
Veza mikrobiom crijeva utječe na naš san i obrnuto, san utječe na mikrobiom. Poznato je kako bakterije u crijevima imaju kompleksan utjecaj na naše zdravlje, a kada je u pitanju spavanje, djeluju na hormonsku ravnotežu, metabolizam energije, imunološku reakciju, čak i cirkadijalni ritam, što se sve odražava na san. S druge strane, studije pokazuju da se nedostatak sna može negativno odraziti na mikrobiom crijeva.
Zanimljivo, prisutnost sindroma propusnog crijeva kao znak problema u crijevima i kronične sistemske upale, dovodi do problema s kortizolom, što se negativno odražava na san. Slično, i kronične infekcije u probavnom sustavu mogu biti uzrok nesanici. Sve je više dokaza kako disbioza ima svoju ulogu i u pojavi anksioznosti, još jedan čimbenik koji može doprinijeti nesanici. Iz svega možemo zaključiti da postoji dvosmjerna veza između mozga i crijeva, što, među ostalim, utječe na fiziologiju sna te da je raznolikost mikrobioma crijeva ključan kotačić koji pridonosi kvaliteti sna.
Kompleksna veza hormona i sna
Neravnoteža spolnih hormona, nedovoljno serotonina i melatonina, previše ili premalo kortizola, sve to može dovesti do problema sa snom. I hipotireoza odnosno nedovoljno hormona štitnjače povisuje rizik od nesanice. Hormoni su međusobno duboko povezani i jedna neravnoteža se poput domino efekta vrlo brzo odražava na druge hormonske sustave. Samo neki od hormonskih odnosa koji doprinose nesanici su:
Previše estrogena u odnosu na progesteron, poznato i kao dominacija estrogena. Progesteron, naime, ima relaksirajući učinak, dijelom i zato što potiče aktivnost neurotransmitera naziva GABA koji ima važnu ulogu u opuštanju i usnivanju. Dominacija estrogena je česta u perimenopauzi, no zbog načina života i naše prehrane, ovo stanje pogađa i mlađe žene, a nesanica je samo jedna od posljedica.
Previše kortizola u odnosu na melatonin. Kortizol i melatonin imaju međusobno oprečno djelovanje. U teoriji, ujutro bi razina kortizola trebala biti najviša, kako bi nam osigurao energiju za aktivnosti koje su pred nama. Kako se bliži mrak, počinje se lučiti melatonin, čime se blokira aktivnost kortizola i tonemo u san. U realnosti, kortizol zbog tempa života ili primjerice intenzivne tjelovježbe u kasnim satima, ostaje povišen i navečer, čime se suprimira lučenje melatonina i mi ne možemo zaspati. I nedovoljno estrogena u tijelu će se odraziti na san jer nam estrogen pomaže da iskoristimo neurotransmiter serotonin važan za san.
Nutritivni deficiti koji pridonose nesanici
Brojni nutrijenti imaju svoju ulogu u snu, jer služe kao elementi i kofaktori za proizvodnju melatonina. Tako je primjerice esencijalna aminokiselina triptofan potrebna za proizvodnju serotonina i melatonina. Jasno je, nemamo li dovoljno triptofana, krajnji proizvod- melatonin se neće proizvesti u dovoljnoj mjeri da zaspimo i spavamo. Konverzija triptofana u melatonin će biti neadekvatna i ako nam nedostaje vitamina B6, B2, ali i folata i cinka. I magnezij ima svoju ulogu u proizvodnji neurotransmitera potrebnih za san te je općenito važan za opuštanje mišića. Stoga je uloga magnezija u našem snu od neprocjenjive važnosti.
I za kraj, mogući uzrok nedovoljne proizvodnje melatonina može biti i u kalcifikaciji epifize, žlijezde zaslužne za njegovu proizvodnju. Pretjeran unos kalcija putem pripravaka (bez da se uravnoteži s unosom vitamina D i K te magnezija) može pridonijeti ovom problemu, što je još samo jedan dokaz koliko je važno savjetovati se sa stručnjakom prije posezanja za dodacima prehrani.
Doznaj kako Funkcionalna medicina pristupa iscjeljivanju nekih od najčešćih bolesti danšnjice
I na kraju
S vremena na vrijeme, svi imaju problema sa spavanjem. Međutim, kronične probleme s kvalitetom i duljinom spavanja treba uzeti ozbiljno jer osim što ukazuju na duboku ravnotežu u organizmu, mogu pridonijeti i dovesti do razvoja bolesti. Patite li redovito od nesanice, ozbiljno se pozabaviti ovim problemom jer je restorativan san ključan kotačić u našem sveukupnom zdravlju.
