Trenutno je u sezoni jedno voće koje je pristupačno i prepuno hranjivih tvari, ima malo kalorija i možda je tajno oružje koje je vašem imunološkom sustavu i koži potrebno ove zime. A dodatni bonus je što je korisno i za zdravlje mozga.
Klementine su poput manjih, slađih rođaka naranče. Ali ne dopustite da vas njihova mala veličina zavara: jedna klementina ima samo 35 kalorija, ali osigurava 36,1 mg vitamina C - gotovo 40 % dnevne potrebe za optimalno zdravlje.
Vitamin C je esencijalni nutrijent, što znači da ga vaše tijelo ne može samo proizvesti pa ga morate unositi prehranom. On pomaže u uništavanju zaraznih mikroba, a istovremeno štiti vaša tkiva od oštećenja. Istraživanja pokazuju da redovito uzimanje dovoljne količine vitamina C može pomoći u smanjenju težine i trajanja simptoma prehlade i gripe. Međutim, malo je dokaza da uzimanje vitamina C nakon što ste već bolesni ubrzava oporavak, stoga je dosljednost važna kada je u pitanju jedenje klementina.
Prednosti se ne zaustavljaju na imunitetu. Vitamin C je također ključan za kolagen, protein koji održava vašu kožu čvrstom, punom i glatkom. Održavanje adekvatne razine kolagena može smanjiti fine linije, spriječiti opuštanje kože, pa čak i ubrzati zacjeljivanje rana.
Klementine su također pune drugih antioksidansa, poput flavonoida, koji se mogu boriti protiv upale, smiriti crvenilo i ublažiti kožna stanja poput akni ili rozaceje. A zahvaljujući visokom udjelu vode, ovi sočni zalogaji mogu pomoći koži da ostane hidratizirana, sprječavajući suhoću i perutanje.
Klementine također sadrže folat i tiamin, dva vitamina B skupine koji su ključni za vaše tijelo, podržavajući sve, od razvoja stanica do zdravog metabolizma. I dok jedna klementina ima samo oko jedan gram vlakana, jedenje nekoliko komada tijekom dana jednostavan je način za povećanje unosa, što podržava probavu, zdravlje crijeva i kontrolu tjelesne težine.
Kao i drugi agrumi, klementine su također dobre za mozak. Sadrže bioaktivne spojeve poput polifenola, koji imaju protuupalna i antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti mozga od oštećenja.
"Studije na životinjama pokazale su da nadopunjavanje prehrane citrusnim voćem smanjuje deficite u učenju i pamćenju, posebno prostorno pamćenje, koje nam pomaže da se sjetimo gdje smo stavili stvari i prepoznajemo, što je ključno za pamćenje lica i imena", rekao je za FoodNavigator dr. David Vauzour, viši znanstveni suradnik na Medicinskom fakultetu Norwich.
Klementine su također bogat izvor hesperidina, bioflavonoida s antioksidativnim svojstvima koji može pomoći u smanjenju upale, poboljšanju protoka krvi u mozgu i podršci cjelokupnom zdravlju moždanih stanica. Istraživanja pokazuju da unos hesperidina u prehranu može pomoći u poboljšanju kognitivnih funkcija poput pažnje, učenja i pamćenja, kao i psihomotornih vještina poput kretanja i koordinacije. Studije također pokazuju da svakodnevna konzumacija agruma poput klementina može smanjiti rizik od razvoja demencije kod starijih osoba za gotovo 15 %.
Možda čak i poboljšavaju raspoloženje. Prošle godine znanstvenici su otkrili da su ljudi koji su jeli dnevnu porciju citrusa imali oko 20 % manji rizik od dijagnoze depresije. "Čini se da je učinak specifičan za citruse", rekao je Raaj Mehta, glavni autor studije, za The Harvard Gazette. "Kada pogledamo ukupnu konzumaciju voća ili povrća kod ljudi, ili pojedinačno voće poput jabuka ili banana, ne vidimo nikakvu vezu između unosa i rizika od depresije."
Ali prije nego što zgrabite klementine, postoji nešto što treba imati na umu. Neka istraživanja su pokazala da klementine sadrže furanokumarine, spoj koji se nalazi i u grejpu, a koji može ometati djelovanje određenih lijekova, uključujući statine za snižavanje kolesterola, te potencijalno uzrokovati komplikacije. Prije dodavanja velikih količina citrusnog voća u svoju svakodnevnu prehranu posavjetujete se s liječnikom ili ljekarnikom o mogućim interakcijama s lijekovima.
