Poznato je da zdravlje usne šupljine znači puno više za organizam od samo – oralnog zdravlja. Važno je održavati razinu dobrih bakterija što višom, a evo kako to učiniti.
Oralni mikrobiom, odnosno zajednica bakterija i drugih mikroorganizama koji žive u ustima, važan je za zdravlje zubi i desni, ali i za cjelokupno zdravlje organizma. Osim redovitog pranja zubi i čišćenja prostora između zubi koncem, na njega utječe i ono što jedemo. Neke namirnice pogoduju "dobrim" bakterijama, dok druge hrane one koje mogu pridonijeti karijesu i bolestima desni.
U našim ustima živi oko 700 različitih vrsta bakterija, uz viruse, gljivice i druge mikroorganizme. Nisu svi oni štetni – dapače, neke bakterije mogu spriječiti naseljavanje mikroorganizama povezanih s bolestima.
Problem nastaje kada se ravnoteža tog mikrosvijeta naruši. Primjerice, bakterija Streptococcus mutans koristi šećer i pritom proizvodi kiseline koje nagrizaju zubnu caklinu, što može dovesti do karijesa. Evo koje namirnice bi trebalo ciljano jesti, a koje izbjegavati, kako donosi BBC.
Šećer i rafinirani ugljikohidrati nisu najbolji izbor
Jedan od najjednostavnijih načina da zaštitimo oralni mikrobiom jest smanjiti količinu šećera koju unosimo, posebno kroz slatkiše i zaslađena pića. Važno je pripaziti i na često konzumiranje rafiniranih ugljikohidrata. Bijeli kruh, krekeri, keksi, kolači i slične namirnice u ustima se relativno lako razgrađuju u šećere, čime stvaraju povoljne uvjete za bakterije povezane s karijesom.
No nije riječ samo o tome što trebamo izbaciti iz prehrane. Za zdrav oralni mikrobiom važno je i ono što mu redovito "serviramo".
Zeleno povrće hrani dobre bakterije
Lisnato zeleno povrće, poput špinata i kelja, kao i cikla i rotkvice, sadrži nitrate koje određene bakterije u ustima mogu iskoristiti i pretvoriti u nitrite. Zato prehrana bogata povrćem može biti dobar saveznik ne samo za opće zdravlje već i za ravnotežu mikroorganizama u ustima. Posebno se preporučuje raznolika prehrana koja uključuje mnogo cjelovitih biljnih namirnica, vlakana i složenih ugljikohidrata.
Češnjak nije dobar za dah, ali jest za bakterije
Češnjak vjerojatno nije prvi izbor prije važnog sastanka, ali njegov loš dah zbog neugodnog zadaha ne znači da je loš za oralno zdravlje. Sasvim obrnuto! Češnjak sadrži alicin, spoj koji ima antimikrobna svojstva i može biti koristan u borbi protiv nekih bakterija povezanih s karijesom i bolestima desni.
Čaj, bobičasto voće i med imaju zanimljivu ulogu
Biljna hrana bogata je polifenolima – spojevima koji, među ostalim, imaju antioksidativna svojstva. Istraživanja spomenuta u BBC-jevu članku pokazuju da polifenoli iz čaja mogu djelovati na bakterije povezane s karijesom i bolestima desni te otežati njihovo nakupljanje na površini zuba.
Polifenoli su spojevi kojih ima u brojnim vrstama voća, posebno bobičastog voća tamnije boje. Iako voće sadrži šećer, istraživanja pokazuju da pojedini spojevi iz, primjerice, brusnica mogu otežati stvaranje zubnog plaka i rast određenih štetnih bakterija. Zanimljivo je da i med sadrži polifenole te su neka istraživanja pokazala potencijalno djelovanje protiv stvaranja plaka. To, naravno, ne znači da med treba jesti u neograničenim količinama – ipak je riječ o namirnici bogatoj šećerom.
Sir može potaknuti stvaranje sline
Još jedna pomalo neočekivana namirnica na popisu je sir.
U jednom manjem istraživanju sudionici koji su nekoliko dana jeli Grana Padano imali su promjene u sastavu bakterija u ustima, uključujući smanjenje bakterije S. mutans i povećanje bakterije S. sanguinis, koja se povezuje s dobrim oralnim zdravljem. Sir može imati još jednu prednost: žvakanje potiče stvaranje sline. Slina pomaže ukloniti ostatke hrane, a istovremeno neutralizira dio kiselina koje nastaju u ustima.
Fermentirana hrana također može pomoći
Kefir i druge fermentirane namirnice sadrže korisne mikroorganizme koji su korisni u borbi sa štetnim bakterijama. Jedan pregled istraživanja pokazao je da kefir može djelovati na određene bakterije povezane s bolestima usne šupljine i otežati stvaranje njihova biofilma.
Nema jedne "supernamirnice"
Iako pojedine namirnice mogu imati zanimljiv učinak na oralni mikrobiom, stručnjaci naglašavaju da ne postoji jedna namirnica koja će sama po sebi zaštititi zdravlje usne šupljine. Puno je važnija ukupna prehrana: više povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica, a manje rafiniranog šećera i često konzumiranih slatkih napitaka. Istraživanje povezano s mediteranskim načinom prehrane pokazalo je i povezanost te prehrane s boljim zdravljem desni.
Naravno, prehrana ne može zamijeniti osnovnu oralnu higijenu. Redovito pranje zubi, čišćenje prostora između zubi i kontrole kod stomatologa i dalje su ključni za zdravlje zubi i desni.
