Kivi je pun hranjivih sastojaka i vitamina, a osim slatkoga, zelenkastoga mesa, jestive su i crne koštice, ali i smeđa kora koju mnogi gule prije konzumiranja.
Kivi je voće podrijetlom iz Kine, koje se prvo proširilo na novi Zeland, prije nego je došlo do Europe i Amerike. Danas Kalifornija proizvodi 98 % kivija, a vrhunac sezone berbe je u jesen, od listopada.
Podaci o energetskim vrijednostima
Prvo i osnovno - evo što možete očekivati u jednom kiviju, srednje veličine, koji ima oko 150 grama, prema bazi podataka o hrani američkog ministarstva poljoprivrede:
- kalorije: 42
- protein: 0,8 g
- ugljikohidrati: 10 g
- masnoća: 0,4 g
- šećer: 6 g
- vlakna: 2,1 g
- natrij: 2 mg
Zdravstvene prednosti
Kivi je odličan izvor vitamina C, vitamina topljivog u vodi, koji dokazano jača imunološki sustav, bori se protiv posljedica stresa i starenja te pomaže u zacjeljivanju rana. U jednom kiviju možete pronaći 53 mg vitamina C, što je više nego što možete naći u jednoj naranči. U jednom istraživanju nad starijom populacijom osoba rezultati su pokazali kako konzumacija kivija može pomoći skratiti trajanje i intenzitet respiratornih infekcija, prenosi Food.
Kivi je također dobar izvor kalija i sadrži ga više nego što ga imaju banane. Kalij je važan mineral za održavanje ravnoteže tekućine i elektrolita, a neke studije su pokazale da ljudi koji imaju visok unos kalija imaju niži krvni tlak. Neki od znakova da imate manjak kalija su - grčevi u mišićima, umr i iscrpljenost, visok tlak, vrtoglavice, osjećaj nadutosti i zatvor te osjećaj žeđi i suha koža, dok je visoki unosi kalija povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara, očuvanjem mineralne gustoće kostiju i smanjenim stvaranjem bubrežnih kamenaca.
Nadalje, kivi je i dobar izvor vlakana koji mogu pomoći u promicanju zdravlja crijeva i smanjenju kolesterola. Studije su pokazale da ljudi koji paze da imaju prehranu bogatu vlaknima imaju zdraviju tjelesnu težinu i smanjeni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Osim već spomenutih, kivi također sadrži i veliku količinu folata i cinka. Sadrži i fitonutrijente, poput luteina, koji je važan za zdravlje očiju. Također, sadrži i vitamin K.
Prema istraživanju provedenom na Medicinskom sveučilištu u Tajpehu, "brojne studije otkrile su da plod kivija sadrži mnogo ljekovitih spojeva, među kojima antioksidanti i serotonin mogu biti korisni u liječenju poremećaja spavanja".
Može li se jesti koža kivija?
Iako mnogo ljudi voli jesti kivi, prepirke se i dalje vode oko toga je li njegova smeđa koža jestiva ili ne. Koža kivija, kao i meso, sadrži visoku koncentraciju hranjivih tvari, posebno vlakana i vitamina E.
Nadalje, koža kivija sadrži i mnogo antioksidansa. U stvari, više ih ima u samoj koži, nego što ih ima u mesu voća.
Ljudi često odbacuju kožu prilikom konzumiranja kivija iz jednostavnoga razloga - neugodnog je okusa i teksture, no ona je jestiva. Dlakava površina s kože kivija lako se može ukloniti laganim trljanjem papirnatim ručnikom ili krpom preko kože ili laganim struganjem žlicom.
Ako planirate probati kožu kivija izaberite manje voće. Manji plodovi imaju nježniju kožu od većih plodova. Također, ako imate priliku, kupite organsko uzgojeni kivi.
Potencijalni rizik konzumacije
Jesti voće kivija smatra se sigurnim za većinu ljudi. Glavna iznimka jesu oni koji su, naravno, na njega alergični. Znakovi alergije na kivi uključuju svrbež u grlu, natečen jezik, otežano gutanje, povraćanje i osip. Rizik za alergiju na kivi povećava se ako ste alergični i na lješnjak, avokado, pšenicu, smokve ili sjemenke maka.
U rijetkim slučajevima kivi može i usporiti zgrušavanje krvi, povećavajući tako krvarenje. Uzevši to u obzir, ako imate neki poremećaj krvarenja ili se spremate na operaciju, izbjegavajte jesti kivi.
Doziranje kivija ovisi o čimbenicima poput dobi, zdravstvenog stanja i onoga što pokušavaš liječiti. Jedenje jednog do tri kivija dnevno dovoljno je da većina ljudi dobije dodatan unos hranjivih sastojaka u svoje tijelo, prenosi Medical News Today.
Kako dodati kivi u svoju prehranu
Mnogo je načina kako da kivi unesete u svoju prehranu i time povećate unos hranjivih sastojaka. Najbolji je, odnosno najzdraviji, naravno, kada se jede sirov. Na sobnoj temperaturu možete ga držati nekoliko dana, a u hladnjaku do tri tjedna. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako to možete napraviti:
- Ogulite kivi i pojedite ga samostalno. Možete ga samo i prerezati na pola, a zatim žlicom izdubiti iz kore.
- Napravite smoothie od kivija. Ako želite "extra voćni boost" pomiješajte - kivi, ananas, mango i jagode, a ukoliko želite "zeleni boost" koristite - kivi, špinat, jabuku i krušku.
- Kivi, uz ostalo voće, narežite na kockice i napravite sočnu voćnu salatu. Možete ju preliti i medom te ju tako dodatno zasladiti.
- Napravite salatu - kao podlogu postavite špinat, zatim dodajte orah, suhe brusnice, komadiće jabuke, feta sir i "posipajte" kivijem narezanim na kockice. Prelitej vinaigretteom. Što je vinaigrette i kako ga napraviti doma pogledaj ovdje, na missGASTRO.
- Za one koji žele uz obrok nešto i poejsti, pogledajte i ovaj recept za kivi mohito.
