Trgovine svaki dan nude nam širok izbor raznolikih namirnica. No, rijetki su oni koji razmišljaju o tome kako je određena hrana uzgojena, tretirana, skladištena i dopremljena do polica dućana. Prehrambena industrija prepoznala je "komfornost" modernog potrošača kojemu nudi jeftinu i praktičnu hranu. Donosimo ti 5 namirnica koje je najbolje izbjegavati ili bar mudro koristiti u svojoj prehrani
Sabljarka kao izvor žive
Dobro je poznato da je riba kao jedna od temeljnih namirnica mediteranske prehrane iznimno zdrava i poželjna u svakodnevnoj prehrani, posebice tijekom trudnoće. Naime, riba je izvor nezasićenih masnih kiselina koje pozitivno djeluju na rast i razvoj mozga djeteta. Ipak, zagađenje živom pretvorilo je velike ribe koje dugo žive poput sabljarke u potencijalno opasne namirnice koje mogu imati negativan utjecaj na živčani sustav djeteta. Živa je teški metal prirodno prisutan u okolišu. Glavni izvori uključuju izgaranje fosilnih goriva (posebno ugljena) i bacanje pepela u komunalne vode. Živa se javlja u nekoliko oblika, od kojih je najopasnija metil-živa. U morima, jezerima i rijekama živa se pretvara u metil-živu koja dospijeva u ribu, posebno u velike predatore. Stoga su Američka agencija za hranu i lijekove i Agencija za zaštitu okoliša izdali zajedničko upozorenje koje se odnosi na trudnice, dojilje, žene koje nastoje zanijeti te djecu, a u kojem stoji kako te rizične skupine trebaju izbjegavati ribu i plodove mora koji sadrže povišenu koncentraciju žive poput sabljarke, ali i morskog psa, skuše i tune. Preporuka je da trudnice, dojilje i žene koje planiraju trudnoću tjedno konzumiraju 2 obroka ribe koja ima nisku razinu žive. Riba koja je sigurna po tom pitanju je sva sitna riba poput srdelica, girica, papalina, te oslić, škampi, losos, i mnoge druge vrste riba koje ne dosežu veliku masu tijekom života.
Konvencionalno uzgojene jagode sadrže pesticide
Osim lijepog izgleda i izuzetno primamljivog okusa, jagode, koje spadaju u skupinu bobičastog voća, osiguravaju čitav spektar mikronutrijenata koji blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka. Tako su jagode izvrstan izvor vitamina C i mangana te dobar izvor neprobavljivih vlakana. Ipak, konvencionalno uzgojene jagode nerijetko sadrže visoku razinu pesticida, što može predstavljati prijetnju zdravlju djece i trudnica. Naime, Environmental Working Group (Radna grupa za okoliš) svake godine analizira i donosi listu konvencionalno uzgojenih namirnica s najvećim i najmanjim sadržajem rezidualnih pesticida. Izvješće za 2014. godinu jagode svrstava na drugo mjesto po sadržaju pesticida. Jedino voće koje je sadržavalo više ostataka pesticida su jabuke. S druge stane, namirnice koje kumuliraju najmanje pesticida su avokado, slatki kukuruz i ananas. Kako bi smanjila izloženost štetnim poljoprivrednim kemikalijama, u slučaju jagoda, jedina opcija je kupovati ih organsko uzgojene.
Proizvodi od rajčice u limenci i BPA
Malo ljudi je upoznato s činjenicom da zaštitne presvlake kod konzervi i limenki sadrže bisfenol A (BPA), kemijski spoj uz kojeg se vežu brojne kontroverze. Naime, vjeruje se da BPA u ljudskom organizmu ima estrogena svojstva, odnosno remeti endokrini sustav i oponaša hormone tijela. Upravo zahvaljujući tom svojstvu, BPA je već davno optužen kao mogući uzrok porasta broja hormonski ovisnih karcinoma poput karcinoma dojke i testisa. Ipak, ta teorija nije do danas potvrđena. Stav je krovnih zdravstvenih institucija da doze BPA kojima smo izloženi svakodnevno (čak i djeca i adolescenti) nemaju negativan učinak na ljudsko zdravlje te se on može koristiti u proizvodnji ambalaže u kojoj se čuva tekućina i hrana. Ipak, neke su zemlje (Danska, Francuska) rukovodeći se pravilom opreznosti, 2010. godine uvele zabranu korištenja BPA u proizvodnji proizvoda za djecu dobi 0-3 godine (dječje bočice, dječja hrana i sl.) Sličan, oprezan, stav preuzela je i EFSA koja je 2011. godine dovela odredbu u kojoj se zabranjuju bočice za hranjenje djece koje sadrže BPA. Želiš li iskoristiti nutritivne prednosti koje pružaju rajčice, a istovremeno izbjeći potencijalnu opasnost od BPA biraj proizvode od rajčice pakirane u staklene boce ili tetrapak.
Kokice za mikrovalnu izvor su kemikalija
Kokice su vrijedan izvor prehrambenih vlakana i antioksidansa, ali pritom valja izbjegavati one koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici. Naime, u papirnatim vrećicama takvih kokica nalazi se kemikalija - perfluorooktanska kiselina (PFOA). Pri visokim temperaturama u mikrovalnoj kemikalija prelazi u kokice te se smatra da se akumulira u tijelu. Istraživanja na životinjama ukazuju na karcinogeni učinak PFOA. Zbog toga je uvijek bolje zaobilaziti kokice za mikrovalnu pećnicu, osobito ako se uzme u obzir da su takvim kokicama dodane i razne arome te obilje soli. Pripremom kokica na "starinski" način možeš uživati u njihovim blagodatima i istovremeno kontrolirati količinu soli koju unosiš u tijelo.
Bijela čokolada je lišena hranjivih tvari
Energetski bijela čokolada osigurava podjednak broj kalorija kao i tamna čokolada. Međutim, u proizvodnji bijele čokolade ne koristi se kakao, a upravo je ova sirovina zaslužna za korisna svojstva čokolade. Posljedično, bijela čokolada nema dubinu arome koju pruža tamna čokolada, a njen je nutritivni profil "blijed" u usporedbi s tamnom čokoladom. Što čokolada sadrži veći udio kakaoa to je viši sadržaj polifenola, antioksidansa koji se povezuje sa zdravljem srca i krvnih žila. Stoga se zdravstvene dobrobiti koje se pripisuju tamnoj ne odnose na bijelu čokoladu.
Tipofan, opasan dodatak u prehrani, najviše ga ima u mesu, pročitaj više.
