Aplikacije za praćenje zdravlja trebale bi imati cjelovitiji pristup, poručuju znanstvenici.
Uređaji i aplikacije za praćenje aktivnosti i kalorija mogu kod korisnika izazvati osjećaj srama ako ne uspiju ispuniti zadane ciljeve, pokazuje novo istraživanje znanstvenika s University College London (UCL) i Sveučilišta Loughborough.
Koristeći umjetnu inteligenciju (AI), istraživači su analizirali desetke tisuća objava na društvenoj mreži X (bivši Twitter), fokusirajući se na pet najprofitabilnijih fitness aplikacija. U ukupno 58 881 objavi identificirali su potencijalne negativne psihološke učinke koje ove popularne aplikacije mogu imati.
Nakon filtriranja objava s negativnim tonom, ostalo je 13 799 objava koje su bile predmet dublje analize.
Korisnici su često izražavali sram zbog unosa nezdrave hrane, frustraciju zbog notifikacija koje šalju aplikacije te razočaranje kada nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve.
Posebno su istaknuti problemi s ciljevima koje generiraju algoritmi, a koji se temelje na željenom gubitku kilograma korisnika.
“Ove aplikacije oslanjaju se na algoritme koji ne uzimaju u obzir fleksibilnost i nepredvidivost stvarnog života, niti individualne okolnosti i razlike među ljudima”, naveli su autori u časopisu British Journal of Health Psychology.
Istaknuli su primjer korisnika koji je napisao: “Ako želim doseći svoju ciljanu težinu, moram unositi −700 (minus 700) kalorija dnevno.”
U nekim slučajevima, ovakva iskustva dovela su do demotivacije, a korisnici su odustajali od svojih ciljeva.
Znanstvenici su apelirali da se fitness aplikacije odmaknu od “rigidnog” brojanja kalorija i strogo definiranih režima vježbanja te da usvoje cjelovitiji pristup zdravlju, piše Independent.
“Malo je istraživanja koja su se bavila potencijalno štetnim učincima ovih aplikacija”, rekla je dr. Paulina Bondaronek s Instituta za zdravstvenu informatiku Sveučilišta u Londonu (UCL) i glavna autorica rada.
“Društvene mreže pružaju ogromnu količinu podataka koji nam mogu pomoći da bolje razumijemo ove učinke. Uz pomoć umjetne inteligencije, uspjeli smo te podatke analizirati znatno brže,” navode istraživači. U objavama smo često nailazili na osjećaje krivnje i srama – ljudi su imali dojam da ne napreduju onako kako bi trebali. Takvi emocionalni učinci mogu na kraju narušiti njihovu motivaciju, pa čak i zdravlje.Umjesto da se fokusiraju na uske i krute kriterije uspjeha, poput broja izgubljenih kilograma, aplikacije za zdravlje trebale bi staviti naglasak na cjelokupnu dobrobit i unutarnju motivaciju – odnosno na zadovoljstvo i užitak koji proizlaze iz same aktivnosti.”
“Moramo naučiti biti nježniji prema sebi. Dobri smo u samookrivljavanju i posramljivanju jer vjerujemo da će nas to motivirati da budemo bolji, ali zapravo često ima suprotan učinak. Važno je napomenuti da smo analizirali samo negativne objave, pa ne možemo procijeniti ukupni učinak ovih aplikacija na dobrobit. One možda imaju negativne strane, ali vjerojatno i mnoge koristi za velik broj ljudi”, dodala je Bondaronek.
Dr. Lucy Porter, koautorica studije s Odjela za psihologiju i jezične znanosti na UCL-u, dodala je: “Praćenje objava korisnika na društvenim mrežama pokazalo je da aplikacije za fitness ponekad mogu obeshrabriti korisnike i potaknuti ih da odustanu – što je upravo suprotno od onoga što bi ti alati trebali postići.”
“Iz prethodnih istraživanja znamo da osjećaj srama i nezadovoljstva samim sobom ne potiče zdrave, dugoročne promjene ponašanja. Sada trebamo otkriti koliko su ti učinci rašireni i što se može učiniti kako bi se aplikacije bolje prilagodile stvarnim potrebama korisnika.”
