Giht se često naziva “bolest bogatih” jer se najčešće razvija kao posljedica prehrane bogate mesom i prevelike konzumacije alkohola. Ipak, bolest zahvaća osobe iz različitih klasa, a najčešće muškarce između 40 i 50 godina. Ova bolest je vrsta artritisa koji se javlja u slučaju nakupljanja mokraćne (urične) kiseline u krvi, tkivima i urinu. Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, zato je giht vezan uz prehranu
Previše mesa i alkohola
Pretilost je usko povezana s rizikom od gihta, a kako pokazuje studija objavljena 2012. godine u časopisu Arthritis Care & Research rizik za giht povećan je već i kod osoba koje imaju nekoliko kilograma viška. Stoga i ne čudi da se bilježi povećanje broja osoba s gihtom. Akutni napadi gihta često su rezultat i pretjeranog unosa alkohola kao i obilatog uživanja hrane bogate purinima (meso i riba). Također, bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht.
Osnovne prehrambene smjernice
Prvi korak u borbi protiv gihta je gubitak suvišnih kilograma. Gubitkom kilograma smanjit će se razina mokraćne kiseline u krvi. Ipak, izbjegavaj suviše restriktivne dijete jer naglo ukidanje hrane ili gladovanje, duže od tri dana, može uzrokovati povećanje razine mokraćne kiseline u krvi i time isprovocirati napad.
Hrana bogata purinom povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu i može uzrokovati napad gihta. Većina hrane bogata purinom također je bogata i proteinima. Alternativni izvori proteina moraju biti uključeni u nisko - purinsku dijetu – primjerice soja.
Hrana koju zbog sadržaja purina moraju izbjegavati oboljeli:
- Iznutrice (jetra, bubrezi...).
- Sardine, inćune, haringe, lokarde.
- Dagnje.
- Riblju ikru.
- Crveno meso (svinjetina, govedina, janjetina, ovčetina).
- Meso guske i patke.
- Mesne juhe.
Također, alkoholna pića, osobito pivo, trebalo bi izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini. Alkohol također smanjuje sposobnost bubrega da luči mokraćnu kiselinu, te i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline.
Što se smije jesti u umjerenim količinama?
- Cvjetaču
- Šparoge
- Grah
- Gljive
- Grašak
- Špinat
- Raženi i pšenični kruh
- Piletinu
- Ribu
- Jaja
Imajući na umu da su umjerenost u hrani i piću najbolje rješenje za ublažavanje simptoma gihta, u slučaju nedoumica savjetuj se sa stručnjakom.
Trešnje za 35 posto smanjuju rizik od napadaja gihta
Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu u Bostonu, objavljenom 2012. godine u časopisu Arthritis & Rheumatism, konzumacija trešanja može smanjiti rizik za pojavu napadaja gihta za 35 posto. U studiji su sudjelovale 633 osobe sa gihtom koje su istraživači pratili putem interneta godinu dana. Sudionici studije odgovarali su o učestalosti napadaja gihta, simptomima, čimbenicima rizika, lijekovima te konzumaciji trešanja.
Nakon analize odgovora sudionika, usporedbom konzumacije trešanja i incidencije napadaja gihta utvrđeno je da su sudionici koji su trešnje jeli kroz period od svega dva dana imali za 35 posto manji rizik od napadaja gihta u odnosu na sudionike studije koji uopće nisu jeli trešnje. Vjeruje se i da bobičasto voće ima sličan povoljan učinak.
Preporučuje se uzimanje vitamina C u što većim količinama
U pomoć protiv gihta stižu i namirnice ili dodaci prehrani bogati vitaminom C. Naime, prema studiji objavljenoj u časopisu Archives of Internal Medicine unos vitamina C viši od preporuka može smanjiti rizik od gihta u muškaraca za čak 45 posto. Studija je provedena na gotovo 47 tisuća muškaraca. Prema rezultatima, za svakih 500 mg unesenog vitamina C, rizik od gihta je manji za 17 posto. A za muškarce koji unose barem 1 500 mg vitamina C dnevno rizik je manji za čak 45 posto. Slični rezultati primijećeni su i kod žena. Znanstvenici vjeruju da vitamin C smanjuje razinu mokraćne kiseline i stoga sprječava nastanak kristala mokraćne kiseline. Budući da je toliko visoke doze teško postići prehranom slobodno posegni za dodatkom prehrani.
Mediteranska prehrana kao prevencija
Prema studiji objavljenoj 2013. godine u časopisu Journals of Gerontology Series A: Biological Sciences and Medical Sciences svestrana mediteranska prehrana štiti od gihta. Naime, istraživanje provedeno na preko sedam tisuća ispitanika pokazalo je da pridržavanje mediteranske prehrane smanjuje rizik od povećane razine mokraćne kiseline u krvi, a time i od gihta. Povoljan učinak objašnjen je protuupalnim djelovanjem te obiljem antioksidansa koje pruža tipična mediteranska prehrana. Pritom je poželjno ograničiti unos školjkaša i sitne plave ribe te se fokusirati na unos povrća, mahunarki, maslinovog ulja i orašastih plodova.
Pročitaj koji su simptomi gihta i kako ga liječiti.
