Loš san i manjak energije te stresni dan sigurni su znakovi da ćete sljedeći dan imati glavobolju.
Istraživači sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health i Nacionalnog instituta za zdravlje u Marylandu rekli su da obrasci koje su pronašli naglašavaju utjecaj cirkadijalnog ritma ili prirodnog ciklusa fizičkih i bihevioralnih promjena tijekom razdoblja od 24 sata. Rezultati istraživanja upućuju na to da održavanje dobre higijene spavanja - odlazak u krevet u isto vrijeme svake večeri i najmanje sedam i pol sati sna - može drastično smanjiti izglede za jutarnji napadaj migrene. Neke preventivne mjere koje možete poduzeti kako biste umanjili šansu za glavobolju su kontroliranje razine stresa što je više moguće, budući da se pokazalo da kortizol igra ulogu u izazivanju glavobolja.
Uzimanje ibuprofena ili sličnog nesteroidnog lijeka protiv bolova također može pomoći u sprječavanju potpune migrene ako se uoče rani simptomi, poput osjetljivosti na jako svjetlo, mučnine, vrtoglavice i umora. Procjenjuje se da 15 do 18 posto žena i šest posto muškaraca imaju migrene, ali samo oko četvrtina njih dobiva odgovarajuću dijagnozu i liječenje, piše Daily Mail.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Neurology Američke akademije za neurologiju, sudjelovalo je 477 osoba u dobi od sedam do 84 godine, od kojih je polovica imala povijest migrena. Od njih je zatraženo da vode dnevnik kako bi zabilježili svoje raspoloženje, energiju, razinu stresa i napadaje migrene i sve što se događalo četiri puta dnevno tijekom dva tjedna. Također su svaki dan ocjenjivali kvalitetu svog sna i nosili uređaje za praćenje spavanja i tjelesne aktivnosti.
Oni koji su izjavili da loše spavaju imali su u prosjeku 22 % veću vjerojatnost da će sljedećeg jutra imati napadaj glavobolje. Slično tome, smanjenje kvalitete sna povezano je s 18 % većom vjerojatnošću napadaja glavobolje sljedećeg jutra. Smanjenje uobičajene razine energije prethodnog dana povezano je s 16 % većim izgledima za glavobolju sljedeće jutro.
Osim toga, više prosječne razine stresa i značajno više razine energije dan prije bile su povezane sa 17 % većim izgledima za glavobolju sljedećeg popodneva ili večeri.
"Iznenađujuće, nismo pronašli nikakvu vezu između anksioznosti i simptoma depresije kod osobe, bilo da ima više simptoma ili ima natprosječne razine simptoma, i vjerojatnosti da će sljedeći dan imati napadaj migrene. Glavobolje su bile povezane s kvalitetom sna koju su ispitanici sami procjenjivali, a ne stvarnim mjerama obrazaca spavanja. Ovo naglašava važnost percipiranog fizičkog i emocionalnog stanja u temeljnim uzrocima migrene", rekla je dr. Kathleen R. Merikangas, autorica studije i glavna genetička epidemiologinja na Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje.
Više čimbenika može uzrokovati migrene
Točan uzrok migrene nije u potpunosti razjašnjen, ali poremećaji spavanja i napadaji migrena idu ruku pod ruku. Osobe koje pate od kronične migrene (imaju 15 ili više napadaja mjesečno) imaju dvostruko više stope nesanice od osoba koje imaju rjeđe, manje intenzivne napadaje migrene.
Migrene su neurološki poremećaji uzrokovani promjenama u mozgu i njegovoj interakciji s trigeminalnim živcem odgovornim za prijenos senzornih informacija u mozak. Tijekom napadaja taj se živac aktivira i potiče otpuštanje neuropeptida, kemijskih glasnika koji se sastoje od aminokiselina. Ti neuropeptidi uzrokuju sužavanje krvnih žila, smanjujući dotok krvi u mozak.
Niske razine serotonina, koji pomaže regulirati raspoloženje, san i percepciju bola, također mogu potaknuti otpuštanje neuropeptida koji šalju signale bola od živčanih završetaka do središnjeg živčanog sustava. Migrene mogu izazvati različiti okidači, uključujući loš san, stres, hormonalne promjene i čimbenike iz okoliša poput jakog svjetla i glasne buke piše Daily Mail.
Postoje i neki manje očekivani okidači, uključujući jedenje odležanih sireva, vremenske promjene i kemikalije u parfemima. Ali potrebno je više istraživanja o točnim uzrocima i kako uočiti napadaje migrene prije nego što se dogode.
"Ovi nalazi mogu pružiti uvid u patofiziološke procese koji leže u pozadini migrene i kao informacija o kliničkoj intervenciji i prevenciji. Praćenje ovih sustava u stvarnom vremenu pomoću tehnologije predstavlja vrijedan pomoćni alat tradicionalnim kliničkim procjenama", rekli su autori studije.
