Za većinu ljudi Covid-19 je kratka i blaga bolest, ali neki se mjesecima bore sa simptomima, uključujući umor, kašalj, bol u prsima i kratak dah.
Stanje poznato kao "dugi Covid" iscrpljujuće utječe na život ljudi, a iskustava onih koji su preboljeli koronavirus te tjednima nakon oporavka ostajali zadihani i umorni i nakon kratke šetnje sve su češći. Nedavno je svoju priču o simptomima koronavirusa s javnošću podijelila i Andreja Željković (52) ravnateljica Osnovne škole u Karlovcu kojoj kašalj nije prošao ni nakon 25 dana od kada je dobila pozitivan test na Covid -19, a i teško je dolazila do daha te se brzo umarala.
Puno je sličnih iskustava, a zabrinjava što za oporavak ne trebaju puno vremena samo pacijenti koji su prošli bolničko liječenje, nego i oni s relativno blagim simptomima, piše BBC. Studija provedena na 143 osobe u najvećoj rimskoj bolnici, objavljena u Journal of American Medical Association, pratila je bolničke pacijente nakon što su otpušteni. Pokazalo se da 87 posto ima barem jedan simptom gotovo dva mjeseca kasnije, a više od polovice još uvijek osjeća umor.
Prema izvorima Agostino Gemelli University pet najčešćih simptoma koje osjećaju oboljeli od Covida-19, nakon otpuštanja iz bolnice su: umor, kratak dah, bol u zglobovima, bol u prsima, kašalj. Profesor Chris Brightling sa Sveučilišta Leicester i glavni znanstvenik u projektu PHOSP-Covid koji prati oporavak ljudi, smatra da oni koji su razvili upalu pluća mogu imati više problema zbog oštećenja pluća.
Kako koronavirus uzrokuje da simptomi traju dugo?
"Ideja je puno, ali konačnih odgovora nema. Virus je možda uklonjen iz većeg dijela tijela, ali i dalje se zadržava u nekim malim džepovima. Ako postoji dugotrajni proljev, virus se može naći u crijevima, ako postoji gubitak mirisa virus je u živcima", kaže prof. Tim Spector s King's Collegea u Londonu. Koronavirus može izravno zaraziti širok spektar stanica u tijelu i pokrenuti preaktivan imunološki odgovor koji također uzrokuje štetu u cijelom tijelu.
Jedna od pretpostavki je da se imunološki sustav nakon Covida ne normalizira i da je to uzrok lošem zdravlju. Infekcija također može promijeniti način funkcioniranja organa. To je najočitije kod pluća, ako ostanu ožiljci kao što je bio slučaj kod inficiranih Sarsom ili Mersom, koji su obje vrste koronavirusa.
No Covid također može promijeniti metabolizam. Bilo je slučajeva da se ljudi trude kontrolirati razinu šećera u krvi nakon što su razvili dijabetes kao posljedicu Covida-19, a Sars je doveo do promjena u načinu na koji je tijelo obrađivalo masti najmanje 12 godina. Postoje rani znakovi promjena u strukturi mozga, ali oni se još istražuju. Covid-19 također čudno utječe na krv, uključujući abnormalno zgrušavanje, piše BBC. Ali budući da je virus nov, teško je bilo što tvrditi.
