Stručnjaci za spavanje ne preporučuju odgađanje alarma nakon buđenja, ali istraživanje koje su proveli znanstvenici iz bolnice Mass General Brigham pokazuje da je ta navika vrlo česta – više od 50 posto zabilježenih epizoda spavanja završava pritiskom na snooze, a korisnici u prosjeku provedu 11 minuta odgađajući alarm.
Iako stručnjaci za spavanje ne preporučuju korištenje funkcije odgode alarma (tzv. snooze), novo istraživanje koje su proveli znanstvenici iz bolnice Mass General Brigham pokazuje da se radi o vrlo raširenoj navici. Analizom podataka iz aplikacije za praćenje sna Sleep Cycle, obuhvaćeno je više od 21 000 ljudi iz cijelog svijeta. Gumb za odgodu alarma pritisnut je u gotovo 56 % od ukupno tri milijuna analiziranih noći. Oko 45 % sudionika istraživanja koristilo je snooze u više od 80 % svojih jutarnjih buđenja. Oni koji često koriste snooze opciju u prosjeku odgađaju buđenje čak 20 minuta dnevno. Rezultati su objavljeni u časopisu Scientific Reports.
"Mnogi od nas ujutro pritisnu odgodu alarma u nadi da će uhvatiti još malo sna, no ova raširena navika dosad je bila slabo istražena", rekla je glavna autorica Rebecca Robbins, doktorica znanosti s Odjela za poremećaje spavanja i cirkadijalnog ritma u bolnici Brigham and Women's, jedna od osnivačica zdravstvenog sustava Mass General Brigham. "U globalnom uzorku otkrili smo da više od polovice epizoda spavanja završava odgodom alarma, pri čemu korisnici u prosjeku provedu 11 minuta odgađajući buđenje između prvog alarma i konačnog ustajanja", dodala je.
Korištenje odgode alarma razlikovalo se ovisno o danu u tjednu — bilo je izraženije tijekom radnih dana (od ponedjeljka do petka), dok je najmanje korištenja zabilježeno vikendom, osobito subotom i nedjeljom ujutro.
Korištenje snooze funkcije bilo je rjeđe među onima koji su spavali pet ili manje sati. Prema riječima znanstvenika, razlog tome mogao bi biti što ti ljudi skraćuju san zbog poslovnih obaveza, pa su prisiljeni odmah ustati i započeti dan, bez vremena za odgađanje buđenja.
Česti korisnici odgode alarma (odgađali su alarm u više od 80 % jutarnjih buđenja) prosječno su proveli 20 minuta između pojedinih odgoda alarma. Također se pokazalo da ti isti korisnici imaju neujednačen raspored spavanja u usporedbi s ostalim skupinama.
Stanovnici SAD-a, Švedske i Njemačke najčešće su koristili odgodu alarma, dok je ta praksa bila najmanje zastupljena među stanovnicima Japana i Australije.
"Nažalost, odgoda alarma remeti neke od najvažnijih faza sna", rekla je Robbins. "Sati neposredno prije buđenja bogati su REM fazom sna. Pritiskom na odgodu alarma prekidate te ključne faze, a u periodima između alarma uglavnom dobivate samo lagani san." Za takav san je karakterističan sindrom nemirnih nogu, koji uključuje trzanje, grčenje, trnjenje ili čak bol u nogama, a koji izazivaju prekomjernu potrebu za pomicanjem nogu.
Ponovna zvonjava ranije odgođenog alarma vraća tijelo u stanje inertnosti. Stoga više odgođenih alarma može izazvati osjećaj iscrpljenosti i učiniti vas još više pospanima.
Najbolji način da poboljšate kvalitetu sna i budete spremni za sljedeći dan jest da postavite alarm na najkasnije moguće vrijeme i obavezno ustanete čim se prvi put oglasi.
