Vrućine otežavaju san, a posljedice su posebno izražene kod osoba koje pate od apneje u snu. Novo istraživanje pokazuje da s porastom temperatura raste i rizik od ovog ozbiljnog poremećaja disanja.
Svi znamo kako izgleda noć provedena u prevrtanju po vrućem, zagušljivom zraku – san jednostavno izostane. No, nove spoznaje pokazuju da vrućine ne utječu samo na neugodu tijekom spavanja, već mogu imati ozbiljnije posljedice – osobito za osobe koje boluju od apneje u snu.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications, rizik od pojave apneje u snu raste gotovo 50 % kada noćne temperature porastu iznad 27°C, u usporedbi s noćima kad su temperature između 10 i 15°C. Ono što još više zabrinjavajuće je da kod osoba koje već pate od apneje, rizik od teških epizoda (više od 30 prekida disanja na sat) raste za čak 40 %.
"To je zaista zapanjujući podatak", ističe voditelj istraživanja Bastien Lechat, stručnjak za spavanje na Sveučilištu Flinders u Australiji.
Apneja u snu je poremećaj kod kojeg dolazi do prekida disanja tijekom spavanja, što može dovesti do smanjenog dotoka kisika u tijelo, fragmentiranog sna i kroničnog umora. Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta pati od ovog poremećaja – iako mnogi nisu ni svjesni da ga imaju.
Osim što negativno utječe na svakodnevno funkcioniranje i raspoloženje, apneja u snu povećava rizik od brojnih ozbiljnih zdravstvenih problema – uključujući srčane bolesti, moždani udar i povišen krvni tlak.
"Svi znamo kako izgleda loše prospavana noć", kaže Sara Mednick, neuroznanstvenica i stručnjakinja za spavanje sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu, koja nije sudjelovala u istraživanju.
"Ali znanstveni dokazi jasno pokazuju da posljedice lošeg sna ne ostaju samo na razini umora – one se prelijevaju na zdravlje, radnu sposobnost i društvo u cjelini. Riječ je o globalnom problemu o kojem ozbiljno moramo početi razmišljati."
U istraživanju su korišteni prikupljeni podaci o snu tijekom dvije godine od više od 125 000 ljudi iz 41 zemlje. Senzori postavljeni ispod madraca pratili su epizode apneje, a ti su podaci uspoređeni s lokalnim temperaturama.
Rezultati su jasni: kako temperature rastu, simptomi apneje postaju ozbiljniji. U zemljama s blažom klimom, poput mnogih europskih država, rizik od teške apneje gotovo se udvostručuje tijekom toplinskih valova. U SAD-u se povećava za oko 40 %.
Jedan od mogućih razloga za razlike među regijama je pristup rashladnim uređajima. Dok klima uređaji nisu rijetkost u SAD-u ili Australiji, mnogi europski domovi ih još uvijek nemaju, što stanovnike izlaže većem utjecaju noćne vrućine.
Klimatske promjene već su podigle globalne temperature tijekom posljednjih desetljeća – a to dodatno zagrijavanje već sada ljudima "krade" san, pokazuje istraživanje.
Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu temperatura je od 2000. godine porasla za nešto više od pola stupnja Celzijusa, no zdravstveni trošak povezan s pogoršanjem apneje u snu zbog topline porastao je za više od 90%.
A kako temperature i dalje rastu, tako će rasti i posljedice, upozorava stručnjakinja za spavanje Sara Mednick.
"Kako temperatura raste, kvaliteta našeg sna se smanjuje", kaže ona. "A to znači da ćemo, kako klimatske promjene napreduju, sve teže dolaziti do kvalitetnog sna."
Dodatna istraživanja pokazala su da klimatske promjene negativno utječu na san čak i kod osoba koje nemaju poremećaje poput apneje. Studija koja je koristila milijune Fitbit zapisa o spavanju diljem svijeta otkrila je da su ljudi kasnije zaspali, ranije se probudili i lošije spavali kako su temperature rasle - te da se nisu se s vremenom prilagodili. Jedno drugo istraživanje provedeno u Kini pokazalo je da porast temperature za 10 stupnjeva Celzijusa skraćuje prosječno trajanje sna za oko 10 minuta po noći, piše NPR.
Poruka svih dosadašnjih istraživanja – uključujući i ovo novo – jasna je, kaže Nick Obradovich, znanstvenik iz Laureate Institute for Brain Research iz Oklahome, koji se godinama bavi utjecajem klimatskih promjena na san, iako nije sudjelovao u ovom istraživanju.
"Kako temperature rastu, ljudi spavaju sve lošije – bez obzira na to gdje žive i koje pokazatelje sna pratimo", ističe Obradovich.
Kako bismo ponovno mogli kvalitetno spavati, prvi cilj mora biti zaustavljanje daljnjeg rasta globalnih temperatura, kaže Obradovich. No dodaje kako i kontrola uvjeta u vlastitoj spavaćoj sobi može pomoći – primjerice korištenjem ventilatora, klima uređaja ili drugih načina hlađenja prostora.
"Najviše me brinu ljudi koji si to jednostavno ne mogu priuštiti", kaže Lechat.
Za milijune ljudi diljem svijeta koji nemaju pristup rashladnim uređajima, budućnost donosi sve toplije noći i sve više poremećaja sna.
