Znanstvenici sve sigurniji: Epstein–Barr virus mogao bi biti ključni okidač razvoja lupusa. Otkrivena povezanost gotovo sveprisutnog virusa s autoimunom bolešću koja može imati ozbiljne posljedice mogla bi ubrzati razvoj novog cjepiva.
Prema revolucionarnom istraživanju, čini se da je uobičajeni dječji virus – Epstein–Barr virus (EBV) – okidač za razvoj autoimune bolesti lupus.
Studija upućuje na to da Epstein–Barr virus (EBV), koji je kod većine ljudi bezopasan, može uzrokovati da imunološke stanice “polude” i počnu pogrešno napadati vlastita tkiva. Znanstveni tim koji stoji iza ovog istraživanja smatra da bi otkrivanje uzroka lupusa moglo potpuno promijeniti način liječenja ove bolesti.
“Vjerujemo da se ovo odnosi na 100 % slučajeva lupusa”, rekao je prof. William Robinson, imunolog i reumatolog sa Sveučilišta Stanford i glavni autor studije. “Mislim da ovo postavlja temelje za novu generaciju terapija koje bi mogle temeljno liječiti lupus i donijeti stvarnu korist pacijentima.”
Globalno se procjenjuje da od sistemskog lupusa eritematodusa boluje oko 3,4 milijuna ljudi, što je otprilike 44 oboljelih na 100 000 stanovnika. Lupus je kronična je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav stvara antitijela koja napadaju vlastito tijelo. Uzroci bolesti dosad nisu bili jasno poznati, a lijek koji bi je izliječio ovo stanje ne postoji. Simptomi uključuju bol u zglobovima i mišićima, izraziti umor i kožne osipe.
Prijašnja epidemiološka istraživanja već su upućivala na vezu između EBV-a i lupusa, a ideja je dobila dodatnu težinu nakon nedavnih dokaza o povezanosti EBV-a i multiple skleroze, još jedne autoimune bolesti. Najnovija studija pokazuje, na staničnoj razini, kako EBV može potaknuti lupus time što poremeti normalno funkcioniranje imunološkog sustava.
“Ovo istraživanje rješava zagonetku staru desetljećima”, rekao je Shady Younis, imunolog sa Stanforda i glavni autor studije.
EBV je obično blaga bolest praćena grloboljom, temperaturom i tonzilitisom. Do odrasle dobi zarazi se oko 19 od 20 ljudi, a budući da virus svoje genetsko gradivo ugrađuje u DNA, većina nas ga nosi u tijelu u latentnom, uspavanom obliku.
"Ono što ovo čini tako iznenađujućim jest činjenica da je riječ o vrlo raširenom virusu koji većina nas ‘pokupi’ od brata ili sestre za kuhinjskim stolom dok odrastamo – a ako ne tada, onda tijekom prvih poljubaca u tinejdžerskoj dobi", rekao je Robinson. "Praktički jedini način da ne dobijete EBV jest da živite u potpunoj izolaciji."
Među tipovima stanica u kojima se EBV trajno nastanjuje su B stanice, vrsti imunoloških stanica koje prepoznaju antigene – proteine na površini virusa. Otprilike 20 % B-stanica također ima sposobnost vezanja za dijelove vlastitih stanica u tijelu, ali u zdravih osoba te "autoreaktivne" B-stanice uglavnom ostaju neaktivne.
Znanstvenici su prvo koristili precizno genetsko sekvenciranje kako bi otkrili razlike u broju i vrstama B-stanica zaraženih EBV-om kod 11 pacijenata s lupusom u usporedbi s 10 zdravih ispitanika.
U kontrolnoj skupini manje od 1 od 10 000 B-stanica bilo je zaraženo EBV-om, dok je kod skupine oboljelih od lupusa virus prisutan u otprilike 1 od 400 stanica – što predstavlja 25 puta veću učestalost. EBV se također češće nalazio u autoreaktivnim B-stanicama.
Prisutnost virusa “prebacila” je te stanice u hiperaktivno stanje u kojem nisu napadale samo antigene unutar tijela, nego su i regrutirale druge imunološke stanice, uključujući T-stanice koje uništavaju zaražene stanice, da im se pridruže u napadu.
"Mislimo da je ovo ključno otkriće: EBV aktivira te B-stanice i pokreće autoimuni odgovor koji vodi do lupusa", rekao je Robinson.
Postoje i drugi čimbenici rizika koji povećavaju sklonost razvoju lupusa, neovisno o EBV-u. Lupus, primjerice, daleko češće pogađa žene, što bi moglo biti povezano s hormonima poput estrogena koji pojačavaju aktivnost B-stanica. Osobe afričkog, karipskog ili azijskog podrijetla također imaju viši rizik razvoja bolesti.
Prof. Guy Gorochov, profesor medicine na Sveučilištu Sorbonne, kaže da je istraživanje “impresivno”.
"Ovo nije konačna studija o lupusu, ali napravili su mnogo i razvili zanimljiv koncept", rekao je.
Ako se ovi nalazi potvrde, mogli bi dodatno potaknuti nova klinička ispitivanja cjepiva protiv EBV-a, koja su već u tijeku. Nekoliko istraživačkih timova također proučava mogu li se određene onkološke terapije koje uništavaju B-stanice iskoristiti za liječenje teških oblika lupusa.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science Translational Medicine.
