Ako ti je odlazak u krevet najbolji dio dana, razumijemo te. No, što se dalje događa? Zaspeš li odmah nakon što se pokriješ pokrivačem? Ako je to slučaj, možda misliš da si sretna jer se ne mučiš i ne prevrćeš u krevetu duže vrijeme, ali što to zapravo znači?
Latencija početka spavanja označava vrijeme koje je potrebno da od budnog stanja dođeš do spavanja, a ona može ovisiti o mnogim stvarima. Glavna stavka je, očito, koliko si umorna. To, međutim, nije jedina stavka. Na primjer, možda ćeš biti iscrpljena, ali nećeš moći zaspati zbog brige o nečemu ili slično. Sve to čini jedan začarani krug.
Istraživači još uvijek pokušavaju otkriti točan mehanizam koji te prebacuje iz budnosti u san, tako da taj odnos još nije u potpunosti razumljiv. Ipak, SELF prenosi što su to istraživači do sada saznali.
Možda se ni ne sjećaš točno koliko vremena ti je bilo potrebno da zaspiš
"Ne sjećamo se precizno koliko vremena treba da zaspimo“, kaže za SELF Brandon Peters, certificirani neurolog i stručnjak za medicinu spavanja. Istraživanje je pokazalo da se ljudi općenito ne mogu sjetiti što se događalo u minutama prije nego što zaspu. Neki istraživači sugeriraju da je to zbog naleta aktivnosti u hipokampusu dok ljudi prelaze iz budnosti u san.
Jedini način da se precizno odmjeri trenutak kada čovjek zaspi je pomoću elektroencefalograma (EEG) za praćenje aktivnosti mozga. Dakle, čak i ako si uvjerena da zaspiš onog trenutka kada zatvoriš oči, proces bi mogao potrajati ipak nešto duže, objašnjava dr. Peters.
Nema ništa "tehnički nenormalno" u tome da čovjek odmah zaspi, kaže za SELF Andrew Varga, liječnik iz Mount Sinai integrativnog centra za spavanje, koji ima certifikat za neurologiju i medicinu spavanja. Nadalje, on navodi da se stručnjaci za spavanje obično brinu o suprotnom problemu: "Ljudi koji nemaju problema sa spavanjem trebali bi zaspati u roku od 20 minuta. Ako ti često treba duže od toga, moguće je da patiš od nesanice ili da ne spavaš koliko bi trebala", kaže dr. Peters. To je logičan zaključak - umor dovodi do bržeg sna. No, to znači da je tijelo umorno, da je iscrpljeno i da ga pretjerano naprežeš.
Popodnevni odmor
Također, nemoj zanemarivati ni tendenciju "drijemanja" tijekom dana. Zdravstveni problemi poput apneje za vrijeme spavanja i narkolepsije također mogu uzrokovati pretjeranu dnevnu pospanost, kaže dr. Peters.
Višestruki test latencije spavanja (MSLT) jedan je od načina mjerenja prekomjerne dnevne pospanosti. Analizira koliko su osobe umorne zbog kratkog vremena spavanja po noći. Analiza funkcionira na način da vidi koliko vremena treba čovjeku da zaspe tijekom bilo kojeg doba dana kada bi se, teoretski, trebao osjećati odmorno zbog spavanja po noći. Prema MSLT-u, ako ljudima treba od nula do pet minuta da zaspu tijekom popodneva - njima je spavanje uskraćeno, odnosno ne dobivaju ga dovoljno preko noći. Mnogi stručnjaci i danas koriste ovaj okvir za procjenu prekomjerne dnevne pospanosti prilikom dijagnosticiranja stanja poput narkolepsije.
Narkolepsiju karakteriziraju napadi spavanja, što je slučaj kad pretjerana pospanost nastaje ni od kuda i može rezultirati time da čovjek zaspi odmah, prema Nacionalnom institutu za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS). Stručnjaci još uvijek ne razumiju što točno uzrokuje narkolepsiju. Jedna teorija je da se to događa zbog nenormalno niskih razina kemijskog hipokretina, objašnjavaju s Mayo klinike.
Kako ne postoji konačan uzrok narkolepsije, ne postoji niti jedan jedini lijek za nju. Međutim, lijekovi poput stimulansa koji tijekom dana pomažu da ostaneš budna te pomažu u upravljanju drugih simptoma, zajedno s promjenama životnog stila, poput redovitog rasporeda odlaska na spavanje, piše NINDS.
Apneja za vrijeme spavanja također može uzrokovati uskraćivanje spavanja. Ovo stanje, zbog kojeg ljudi prestaju disati tijekom spavanja, može biti:
- opstruktivno što znači da se mišići grla opuštaju i začepljuju dišni put
- središnje što znači da signali iz mozga ometaju tvoje disanje ili
- složeno što je mješavina prethodno navedenih, navode s Mayo klinike.
Osim pretjerane dnevne pospanosti, simptomi apneje u snu uključuju hrkanje, doživljavanje epizoda gdje noću čovjek prestaje disati, budi se dahćući ili s osjećajem gušenja i budi se sa suhim ustima ili glavoboljom. Mogućnosti liječenja uključuju spavanje s kontinuiranom maskom pozitivnog tlaka u dišnim putevima (CPAP) koja pomaže održati dišne putove otvorenima, koristeći oralne uređaje za postizanje istog cilja ili neku vrstu operacije za uklanjanje opstruktivnog tkiva, navodi Mayo klinika.
Stoga, ako si i ti jedna od osoba koja zaspi odmah čim legne u krevet stani i razmisli zašto je to tako. Ako imaš još neke od drugih simptoma kao što je pretjerana pospanost po danu, hrkanje ili buđenje s osjećajem gušenja razgovaraj sa svojim liječnikom opće prakse. No, ako nemaš spomenute simptome, a svejedno zaspiš odmah čim uđeš u krevet pokušaj poraditi na svojem rasporedu spavanja i obavezama koje obavljaš kroz dan.
