U Atlantskom oceanu nedaleko od olupine Titanica nestala je komercijalna podmornica u kojoj je zarobljeno pet putnika. U podmornici je ostalo dovoljno kisika za još otprilike 20 sati nakon čega svima prisutnima prijeti moždana smrt uslijed gušenja. Nedostatak kisika u tijelu dovodi do gašenja moždanih funkcija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo 20 tisuća ljudi se svake godine utopi u Europi. Kako navodi CDC, 80 % osoba koje su izgubile život zbog utapanja su muškarci, no najveća smrtnost od gušenja u vodi i dalje je među djecom. Jedan od čestih faktora koji se veže s utapanjem je i alkohol koji je bio prisutan kod 70 % odraslih osoba koje su život izgubili zbog utapanja.
Iako se većina slučajeva utapanja događa u bazenima, kadama, morima, jezerima ili rijekama, postoje slučajevi u kojima osoba nije uronjena u vodu kada se guši te se taj fenomen naziva suho gušenje. Što se tijelu događa kada se guši te kako pomoći osobi koja se utapa, pročitajte u nastavku.
Što se tijelu događa kada se guši?
Kada se osoba utapa u vodi, tijelo doživljava nekoliko fizioloških promjena koje nastaju kao posljedica nedostatka kisika i nemogućnosti održavanja normalnih tjelesnih funkcija, navodi Healthline. Evo nekoliko glavnih događaja koji se događaju u tijelu tijekom utapanja:
- Hipoksija: Nedostatak kisika u tijelu uzrokuje hipoksiju. Kada se osoba ne može više držati iznad vode i počne tonuti, disanje postaje otežano ili nemoguće. Nedostatak kisika dovodi do smanjenja razine kisika u krvi, što može uzrokovati oštećenje vitalnih organa.
- Panika i gušenje: Kada se osoba nađe u vodi i počne se utapati, obično iskusi intenzivnu paniku i anksioznost. Pokušaji disanja tijekom utapanja često dovode do gutanja vode i gušenja. Gutanje vode može iritirati dišne putove, uzrokujući kašalj, grčenje dišnih puteva i daljnje otežano disanje.
- Plućni edem: Tijekom utapanja, voda može ući u pluća, što dovodi do plućnog edema. Plućni edem je stanje u kojem se plućno tkivo popuni tekućinom, ometajući normalnu razmjenu plinova. To otežava disanje i može dovesti do zatajenja pluća.
- Gubitak svijesti: Ako se utapanje nastavi, nedostatak kisika i nagomilavanje ugljičnog dioksida u krvi mogu dovesti do gubitka svijesti. Gubitak svijesti može se dogoditi relativno brzo, ovisno o individualnim čimbenicima poput fizičke kondicije, temperature vode i drugih okolnosti.
- Srčani zastoj: Kada tijelo ostane bez kisika, srce će pokušati kompenzirati tako da ubrza rad kako bi opskrbilo preostale organe krvlju. Međutim, bez pristupa svježem zraku i adekvatnoj razmjeni plinova, srce će na kraju postati iscrpljeno. To može dovesti do srčanog zastoja, što je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
- Moždana smrt: Nakon što mozak 10 minuta ne dobije dovoljnu količinu kisika nastupa takozvana moždana smrt. U tom slučaju se osoba ne može sama održavati na životu te joj je potrebna pomoć uređaja koji će umjesto nje disati i koji će pumpati krv kroz tijelo. Osobe koje su moždano mrtve ne mogu se više oživjeti, odnosno smatraju se mrtvima iako uz pomoć uređaja njihovo tijelo nastavlja raditi.
Opasnost ne nestaje jednom kada izađemo iz vode
Suho utapanje, poznato i kao sekundarno utapanje ili utapanje na suhom, je stanje u kojem osoba doživljava utapanje bez izravnog izlaganja vodi odnosno nije nužno izazvano potapanjem osobe ispod površine vode, navodi WebMD. Ova vrsta utapanja može se dogoditi iz različitih razloga, uključujući:
- Refleksna kontrakcija dišnih puteva: Suho utapanje može se dogoditi kada voda ili druga tekućina iznenada dođe u kontakt s licem ili grlom, što uzrokuje refleksnu kontrakciju dišnih puteva. To može rezultirati privremenom blokadom disanja i sprječavanjem ulaska zraka u pluća. Primjeri situacija koje mogu izazvati refleksnu kontrakciju dišnih puteva uključuju skakanje u vodu iz velike visine ili udaranje u vodu pri visokoj brzini.
- Aspiracija: Suho utapanje može se dogoditi ako osoba naglo udahne vodu ili druge tekućine, čak i bez izravnog izlaganja vodi. To može se dogoditi zbog neočekivane izloženosti tekućini (npr. prskanje vode ili iznenadno gutanje vode) ili zbog medicinskih stanja koja uzrokuju poremećaje gutanja ili kontrolu disanja.
- Kemijska iritacija: Neke kemikalije, poput jakih kiselina ili lužina, mogu izazvati suho utapanje ako dođu u kontakt s dišnim putevima. Ove tvari mogu uzrokovati teške iritacije i oštećenja sluznice dišnih putova, što dovodi do otežanog disanja ili respiratornog zastoja.
Suho utapanje je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Simptomi mogu varirati, ali mogu uključivati otežano disanje, kašalj, gušenje, bol u prsima i gubitak svijesti. Važno je da se osoba koja je izložena suhom utapanju što prije pregleda medicinskim stručnjacima kako bi se pružila odgovarajuća skrb.
Kako pomoći osobi koja se guši u vodi?
Ako ste svjedok osobe koja se guši u vodi, važno je brzo i smireno djelovati kako biste im pružili pomoć. Slijedite sljedeće korake:
- Odmah pozovite hitnu pomoć: U slučaju hitne situacije, odmah pozovite lokalne hitne službe i obavijestite ih o situaciji. Brza medicinska pomoć je ključna u spašavanju života.
- Pokušajte izvući osobu iz vode: Ako je to moguće, pokušajte sigurno izvući osobu iz vode kako biste ih izložili manjem riziku od gušenja. Pazite da sami ne dođete u opasnost tijekom spašavanja.
- Provjerite svijest i disanje: Kada izvučete osobu iz vode, provjerite jesu li svjesni. Lagano protresite ili pitajte osobu da li je u redu. Istovremeno obratite pozornost na njihovo disanje. Ako ne dišu ili imaju otežano disanje, pređite na sljedeći korak.
- Pravilno izvodite postupak oživljavanja (reanimaciju): Ako je osoba nesvjesna i ne diše, trebali biste započeti s postupkom oživljavanja. Možete koristiti tehnike pružanja prve pomoći koje uključuju kombinaciju kompresija prsnog koša i umjetnog disanja.
- Kompresije prsnog koša: Postavite dlan jedne ruke na sredinu prsnog koša (između bradavica) i postavite drugu ruku na vrh prve. Izvodite snažne, ritmičke kompresije prsnog koša, spuštajući se za oko 5 do 6 cm pri svakom pritisku. Brzinu kompresija treba održavati na otprilike 100 do 120 kompresija u minuti.
- Umjetno disanje: Nakon svakih 30 kompresija prsnog koša, dajte dva udisaja. Zatvorite nosnice osobe i stavite svoja usta preko njihovih. Prije toga udahnite duboko i zatim izdahnite svoj zrak u usta osobe tijekom otprilike jedne sekunde. Pripazite da se prsni koš podigne tijekom svakog udaha.
Važno je da znate kako pravilno izvoditi postupak oživljavanja. Ako niste prošli obuku iz prve pomoći, konzultirajte se s operaterom hitne pomoći koji vam može pružiti upute i voditi vas kroz postupak do dolaska stručne medicinske pomoći. Nakon pružanja prve pomoći, osigurajte da osoba dobije daljnju medicinsku skrb što je prije moguće.
