Milijuni žena koje pate od teškog oblika predmenstrualnog sindroma (PMS) imaju znatno veći rizik od potencijalno smrtonosnog moždanog udara, sugerira veliko istraživanje.
Iako većina žena pati od PMS-a – koji može uzrokovati neugodne tjelesne i emocionalne simptome u tjednima prije menstruacije – otprilike trećina pati od težeg oblika koji često zahtijeva liječenje.
Sada su švedski istraživači otkrili da žene s dijagnozom PMS-a imaju čak 10 posto veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi sa ženama koje nemaju tu dijagnozu.
Razvrstavajući kardiovaskularne bolesti prema specifičnim zdravstvenim problemima, znanstvenici su otkrili da žene s težim oblikom PMS-a imaju čak 27 posto veći rizik od moždanog udara i 31 posto veći rizik od razvoja srčane aritmije.
Aritmija je potencijalno ozbiljan poremećaj srčanog ritma – srce kuca presporo, prebrzo ili nepravilno – što može povećati rizik od srčanog udara.
U istraživanju su stručnjaci s Karolinska instituta u Stockholmu analizirali zdravstvene podatke gotovo 100 000 žena kojima je dijagnosticiran PMS, a koji su prikupljeni tijekom 22 godine, piše Dail Mail.
Rezultate povezane s kardiovaskularnim bolestima – poput moždanog udara i aritmija – usporedili su s općom populacijom, ali i sa sestrama tih žena koje nisu imale dijagnozu PMS-a.
U članku objavljenomu časopisu Nature Cardiovascular Research, znanstvenici su istaknuli da čak i kada se uzmu u obzir čimbenici za koje se zna da povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti - poput pretilosti i pušenja - veza između zdravstvenih problema i PMS-a ostaje.
Yihui Yang, stručnjakinja za medicinu okoliša i glavna autorica istraživanja, istaknula je kako je rizik od ovih kardiovaskularnih problema osobito visok kod određenih skupina žena.
"Povećani rizik bio je osobito izražen kod žena kojima je PMS dijagnosticiran prije 25. godine života te kod onih koje su imale i postporođajnu depresiju – stanje koje također može biti uzrokovano hormonalnim promjenama", rekla je Yang.
Znanstvenici pretpostavljaju da izraženije hormonalne oscilacije kod žena s PMS-om mogu narušiti druge biološke sustave – poput onih koji reguliraju krvni tlak, razinu upale u tijelu ili pretvorbu hrane u energiju – što bi moglo doprinijeti povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, dodaju kako je riječ o području koje zahtijeva daljnja istraživanja.
Procjene o tome koliko žena pati od klinički značajnog PMS-a – onog koji zahtijeva liječenje – razlikuju se, budući da se u istraživanjima koriste različiti dijagnostički kriteriji. Dok neka istraživanja navode da je riječ o jednoj od 20 žena, druga procjenjuju da čak 30 posto žena ima teži oblik PMS-a, odnosno otprilike svaka treća.
Liječnici tvrde da ako PMS uzrokuje probleme koji utječu na fizičko, psihičko, socijalno i ekonomsko blagostanje žene, to stanje zahtijeva dijagnozu te naknadnu podršku i liječenje.
Međutim, britanski stručnjaci procjenjuju da samo jedna od četiri do jedna od dvije žene s klinički značajnim PMS-om zapravo traži pomoć liječnika.
PMS je zajednički naziv za niz fizičkih i mentalnih simptoma koji se obično javljaju jedan do dva tjedna prije menstruacije kod žena.
To je takozvana lutealna faza ženskog menstrualnog ciklusa, razdoblje između ovulacije – kada jajna stanica napušta jajnik – i menstruacije – izbacivanja sluznice maternice koje uzrokuje vaginalno krvarenje. Simptomi PMS-a uključuju promjene raspoloženja, depresiju, razdražljivost, anksioznost, probleme sa snom, nadutost i grčeve, glavobolje, osjetljivost dojki, prištiće, masnu kosu te promjene u apetitu. Neke žene iskuse veći broj ovih simptoma od drugih, a njihova učestalost i težina mogu se mijenjati tijekom života žene.
Ženama kod kojih PMS izaziva poteškoće najprije se savjetuje da poduzmu korake poput povećanja tjelesne aktivnosti, prakticiranja joge i meditacije te smanjenja pušenja i konzumacije alkohola kako bi ublažile simptome.
Ako ove promjene u načinu života ne donesu poboljšanje, žene se mogu obratiti svom liječniku opće prakse koji može preporučiti daljnje tretmane. To može uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju, hormonske lijekove poput kontracepcijske pilule ili antidepresive.
Rjeđe, neke žene mogu imati vrlo težak oblik PMS-a poznat kao predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD). Pacijentice s PMDD-om mogu iskusiti izrazito teške fizičke i psihičke probleme, uključujući potpune psihotične epizode i suicidalne misli. Procjenjuje se da ovaj poremećaj pogađa milijune žena širom svijeta, što ga čini ozbiljnim zdravstvenim problemom na globalnoj razini.
Novo istraživanje dolazi u trenutku kada su srčani i moždani udari, posebno među mladima, u porastu. Stručnjaci za porast broja hitnih slučajeva srčanih problema kod mladih okrivljuju čimbenike poput povećane pretilosti, pušenja i konzumacije alkohola.
Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života. Zabluda je da moždani udar dobivaju samo starije osobe. "Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i disabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije. Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska, a s najnižom Lihtenštajn", navodi HZJZ.
Iako je broj dijagnosticiranih moždanih udara kod starijih dobnih skupina u posljednjih 10 do 20 godina pao, on se udvostručio kod osoba mlađih od 55 godina, prema rezultatima nedavnih istraživanja koja nastoje razumjeti razloge ovog porasta.
"Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica s posljedicom oštećenja mozga i gubitka funkcija koje taj dio mozga kontrolira", navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
GROM je riječ koja vam, u slučaju da – unatoč svim preventivnim radnjama – ipak dobijete moždani udar, može spasiti život. Kako bi se javnost upoznala s najčešćim simptomima moždanog udara osmišljen je akronim GROM koji označava: G kao govor (otežan i nerazumljiv); R kao ruke (jedna ruka je slaba i "pada"); O kao oduzetost (lice asimetrično, jedna stana "visi"); M kao minute unutar kojih odmah morate nazvati hitnu pomoć. FAST/G.R.O.M test pomaže identificirati tri najčešća simptoma moždanog udara.
