Kompanije diljem svijeta, ali i neke Hrvatske, isprobale su model radnog tjedna od četiri dana te se pokazalo da ima značajne pogodnosti za produktivnost i zdravlje zaposlenika. Ipak, nekima takav način rada ne odgovara
Četverodnevni radni tjedan postao je sve češća tema, a sve je više kompanija koje su odlučile uvesti ga i za svoje zaposlenike. Ovakav način rada posebno preferiraju mlađi zaposlenici koji žele zadržati bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života. Do sada je već provedeno nekoliko eksperimenata u kojima su kompanije na određeni period skratile radni tjedan za jedan dan. Jedna od takvih kompanija je i Microsoft Japan te su u tom periodu zabilježili 40 % porast produktivnosti, ali i račun za struju manji za 23 %, navodi Indeed. Nisu samo Velika Britanija, Island ili Španjolska skratile radni tjedan za jedan dan, to su napravile i kompanije Webpower Adria i Logička matrica smještene u Hrvatskoj.
Što je pokazao probni period?
Henley Business School proveo je anketu na 505 voditelja poduzeća i više od dvije tisuće zaposlenika u Ujedinjenom Kraljevstvu o tome kako je skraćeni radni tjedan od četiri dana utjecao na njih. Rezultati pokazuju sljedeće:
- 2/3 kompanija pokazale su poboljšanu produktivnost radnika
- 78 % zaposlenika bilo je sretnije
- 70 % zaposlenika je bilo pod manjim stresom
- 62 % zaposlenika koristilo je manje dana bolovanja
- 63 % kompanija navelo je da im je lakše bilo zadržati radnike te privući nove zaposlenike
- 40 % zaposlenika iskoristilo je dodatni slobodni dan za razvijanje profesionalnih vještina
- 25 % zaposlenika iskoristilo je dodatni slobodan dan za volontiranje.
Četverodnevni radni tjedan posebno je bio popularan kod mlađih zaposlenika, a 72 posto Britanaca podržalo je ovakav model. Skoro 70 % pripadnika generacije Z, odnosno oni rođeni između 1997. i 2012., je navelo da bi prije izabrali raditi kod poslodavca koji ima ovakav model rada.
Što se tiče financijskog utjecaja četverodnevnog radnog tjedna, procjenjuje se da bi poduzećima moglo uštedjeti preko 118 milijardi eura godišnje. Procjenjuje se da su oni koji su prvi prihvatili četverodnevni tjedan uštedjeli oko 105 milijardi funti godišnje.
Prednosti četverodnevnog radnog tjedna za zdravlje
Osim na produktivnost, skraćeni radni tjedan utjecao je na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Psihijatar Tom MacLaren opisuje za Patient kako jedan radni dan manje može povećati razinu energije i motivaciju: "Četverodnevni radni tjedan tvrtke uvode na jedan od dva načina: sažimanjem prethodnog radnog vremena u četiri dana ili smanjenjem ukupnog radnog vremena kako bi se prilagodilo novom četverodnevnom radnom tjednu, ali svi daju dodatni dan slobodnog vremena u kojem ljudi mogu uživati. To bi moglo značiti više vremena za hobije, vježbanje, planiranje zdravije prehrane pa čak i vremena za obaviti svakodnevne zadatke koje inače odgađaju zbog poslovnih obaveza".
Liječnik obiteljske medicine Sohère Roked navodi da su potencijalne zdravstvene prednosti četverodnevnog radnog tjedna velike: "Ljudi bi mogli provesti dodatno slobodno vrijeme tako što će sudjelovati u aktivnostima koje pozitivno utječu na njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Takve aktivnosti su primjerice provođenje vremena s prijateljima i obitelji ili samo odmaranje. Što smo manje pod stresom, to više možemo postići na poslu".
Dr. MacLaren objašnjava da bi obavljanje posla u samo četiri dana, umjesto u pet, moglo pomoći zaposlenicima da preispitaju i poboljšaju svoje sposobnosti upravljanja vremenom. Jedna od koristi ovakvog modela je poboljšana higijena spavanja. Opuštenije stanje uma ne samo da znači manje nemirnih noći, nego također pruža priliku dužeg spavanja i opuštenijeg buđenja bez potrebe za žurbom.
Kraći radni tjedan posebno je pogodan za roditelje
Dodatni slobodan dan bez pritiska posla omogućuje više vremena za tjelovježbu što je iznimno važno jer istraživanja pokazuju da se 27,1 % odraslih osoba smatra neaktivnima, vježbajući prosječno manje od 30 minuta tjedno. Više tjelovježbe pomaže u prevenciji bolesti te također osigurava bolji san. Nacionalni centar za prevenciju kroničnih bolesti i promicanje zdravlja navodi da redovita tjelesna aktivnost poboljšava cjelokupno zdravlje i kondiciju te kvalitetu života, smanjujući rizik od bolesti srca, dijabetesa tipa 2, raznih vrsta raka, tjeskobe, depresije i demencije. Sve to moglo bi se postići skraćivanjem radnog tjedna za samo jedan dan, no stručnjaci napominju da će se prave koristi za zdravlje pokazati dugoročno. Također dodaju da bi najveće koristi od četverodnevnog radnog tjedna imali roditelji, osobe koje imaju probleme s mentalnim zdravljem te osobe koje pate od kroničnih bolesti.
Postoje i negativne posljedice za određene zaposlenike
Iako skraćeni radni tjedan hvale mnogi zaposlenici i stručnjaci navode da ima brojne prednosti za zdravlje, ipak nije savršeno rješenje za svakoga. Ista anketa provedena na 505 poslodavaca pokazala je da je 73 % njih bilo zabrinuto oko organizacije posla u četiri dana. Neki su zaposlenici doživjeli veću razinu stresa zbog toga što su morali istu količinu posla obaviti u kraćem vremenu. Samim time posao ne obavljaju temeljito jer se žure pa rezultati rada na kraju mogu biti nezadovoljavajući i dodatno povećati stres.
Osim potencijalnog povećanja stresa, neki se zaposlenici brinu o tome kakav će dojam ostaviti na druge. Njih 45 % brine se da će drugi misliti da su lijeni jer manje rade. Dr. MacLaren predlaže da je potrebno prilagoditi pristup novom načinu rada te pružiti mogućnost rada od doma kako bi se olakšao prijelaz na kraći radni tjedan.
