Znanstvenici su otkrili uobičajenu i suptilnu naviku za koju tvrde da mijenja izgled lica ljudi, zbog čega postaju sve manje privlačni.
Prema nekim znanstvenicima, disanje na usta umjesto na nos moglo bi promijeniti oblik vaše čeljusti, očiju i nosa, piše Daily Mail.
Kod djece, takozvano disanje na usta - obično izazvano prehladom ili anksioznošću - može uzrokovati iskrivljenje zuba i dovesti do krivog zagriza.
Teorija je nedavno objavljena u viralnom isječku podijeljenom na Instagramu, koji je prikupio gotovo 20 000 lajkova u manje od 24 sata, kao i stotine komentara. Video koji je podijelio korisnik @puremog prikazuje znanstveno predavanje koje navodno drži kirurg, a koje pokazuje zašto čovječanstvo "postaje sve ružnije".
Anonimni kirurg ukazuje na slike uspoređujući strukture lica ljudi koji dišu na usta u odnosu na nos. Disanje na usta može rezultirati grbom na nosu, povlačenjem čeljusti, kao i podočnjacima, tvrdi navodni stručnjak u snimci. Kažu da je to zato što disanje na ovaj način otvara usta i povlači jezik prema dolje, povlačeći bradu i druge crte lica prema dolje.
Prema riječima stručnjaka u isječku, disanje na usta postupno skuplja hrskavicu u nosu, stvarajući grbu. Ovu nategnutu teoriju ranije su isticali drugi znanstvenici — uključujući popularnog zdravstvenog podcastera i američkog neuroznanstvenika, dr. Andrewa Hubermana.
"Ljudi, a posebno djeca, koji pretjerano dišu na usta umjesto na nos, imaju promjene u strukturi lica što ih čini daleko neprivlačnijim", rekao je za podcast Modern Wisdom.
Inače biste trebali biste moći staviti cijeli jezik na nepce bez da osjetite zube, objašnjava dr. Huberman, čiji su kolege sa Sveučilišta Stanford pisali o "epidemiji" disanja na usta u knjizi "Jaws".
"Karakteristična promjena na licu kada se pretjera s disanjem na usta je ta da se brada počinje pomicati prema vratu, a oči postaju spuštene jer se manje koriste sinusi", rekao je dr. Huberman. Oči također mogu izgledati kao da imaju veće podočnjake i kao da su više nagnute prema dolje. To bi moglo biti zato što disanje na usta donosi i manje kisika, upozorio je dr. Huberman.
Iako je volumen zraka manji u nosnoj šupljini u usporedbi s ustima, tlak je veći što znači da zrak brže ulazi u dišni sustav, tvrde istraživači sa Sveučilišta Anglia Ruskin. Također sugeriraju da disanje kroz nos povećava proizvodnju dušikovog oksida, što olakšava dopremanje kisika do pluća i mišića.
Stare navike mogu se promijeniti i disanje na nos se može poboljšati, naglasio je dr. Huberman.
Objasnio je da su sinusi "poput plastike" i da se mogu modificirati u smislu svog oblika. "Namjerno disanje na nos tijekom većine kardiovaskularnih treninga pomoći će vam proširiti sinuse što dovodi do boljeg protoka zraka što olakšava disanje na nos", rekao je.
Disanje na usta ne samo da mijenja vaš izgled, već se od njega možete i razboljeti. Nos filtrira zrak koji udišemo, sprječavajući da čestice prašine, peludi, pepela i druge opasne čestice prodru duboko u pluća. Disanje na usta nema ovu filtraciju, što znači da toksini mogu ući ravno u pluća.
"Ljudi ne shvaćaju da način disanja može imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje, na kvalitetu sna, anksioznost, respiratorne poremećaje, poput astme, atletske rezultate i još mnogo toga", rekao je James Nestor, znanstveni novinar iz San Francisca i autor knjige "Breath: the new science of a lost art".
Tvrdio je da je njegova prethodna navika disanja na usta bila uzrok njegovih ponavljajućih respiratornih infekcija, kojih se u konačnici uspio riješiti nakon što mu je liječnica rekla da diše na nos. "Mislio sam da je luda, ali poslušao sam je i počeo disati na nos. I od tada nisam imao nikakvih problema. To je bilo prije više od 10 godina."
Autor bestselera tvrdio je da veliku većinu udisaja treba udahnuti kroz nos u sporom ritmu, a ne kroz usta, osim ako niste bolesni. "Nije to neko spektakularno otkriće, samo pogledajte zdravo dojenče kako diše u trbuh i kroz nos sporim ritmom."
Deseci studija sugeriraju da će disanje kroz nos također ukloniti loš zadah, zaustaviti hrkanje i smanjiti rizik od bolesti desni. Prema Nestoru, oko 60 posto stanovništva diše na usta dok spava. Na taj način možete isušiti desni i tkivo koje okružuje usta.
Ovakav način disanja također može pogoršati hrkanje, budući da zrak udara izravno u stražnji dio grla i uzrokuje vibracije, umjesto da prelazi preko mekog nepca, što se događa kada dišete kroz nos, prema Britanskoj udruzi za hrkanje i apneju za vrijeme spavanja.
Međutim, stručnjaci kažu da najnoviji trend lijepljenja usta trakom tijekom spavanja s ciljem prisiljavanja na disanje kroz nos može poremetiti san uzrokujući iritaciju, tjeskobu i otežano disanje kroz nos.
Dr. Erich Voigt, specijalist otorinolaringologije, pedijatrijske otorinolaringologije i medicine spavanja s medicinskog centra Langone Health Sveučilišta u New Yorku, upozorio je da bi lijepljenje usta moglo biti posebno opasno za ljude s postojećim problemima s disanjem, uključujući apneju u snu koja može uzrokovati niz tegoba, uključujući pauze u disanju tijekom spavanja, visoki krvni tlak i hrkanje. A ako vam je nos začepljen, lijepljenje usta vam neće pomoći da lakše dišete.
