Dosljedna dnevna rutina povezana je s nižim razinama boli i depresije kod starijih osoba, uključujući i one koje pate od nesanice.
Stabilna dnevna rutina mogla bi tiho štititi tijelo od boli, depresije i štetnih posljedica poremećenog sna.
Istraživanje Sveučilišta Missouri sugerira da predvidljiv dnevni raspored može podržati tjelesno i emocionalno zdravlje pomažući organizmu da održava unutarnji ritam. Umjesto da se usredotoče isključivo na san, istraživači su proučavali širi obrazac aktivnosti koje se odvijaju tijekom cijelog dana.
U analizu je bilo uključeno 67 odraslih osoba prosječne dobi od 68,3 godine. Od toga je 37 sudionika imalo nesanicu, dok se 30 smatralo dobrim spavačima. Sudionici su bilježili vrijeme aktivnosti poput spavanja, jedenja i druženja, kao i razine boli, simptome depresije te indeks tjelesne mase (BMI).
Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Behavioral Medicine.
Istraživači su pratili pet svakodnevnih aktivnosti
Kako bi procijenili redovitost dnevne rutine, sudionici su tijekom sedam dana bilježili vrijeme pet aktivnosti: ustajanje iz kreveta, prvi društveni kontakt, početak posla ili druge glavne dnevne aktivnosti, večeru i odlazak na spavanje. Aktivnost se smatrala dosljednom ako se odvijala unutar 45 minuta od uobičajenog vremena pojedinca.
Takav pristup omogućio je istraživačima da procijene cjelokupnu strukturu dana svakog sudionika, a ne samo vrijeme odlaska na spavanje i buđenja, piše SciTechDaily.
Dosljednost je povezana s manje boli i manje simptoma depresije
Očekivano, osobe s nesanicom osjećale su više boli i pokazivale znatno više simptoma depresije od dobrih spavača. Međutim, osobe s dosljednijim dnevnim rasporedom uglavnom su prijavljivale manje boli, manje simptoma depresije i niži BMI, bez obzira na to jesu li imale nesanicu ili ne.
Jedan od neočekivanih rezultata bio je da starije osobe s nesanicom nisu imale manje redovite rutine od dobrih spavača. Obje su skupine slijedile podjednako dosljedne rasporede, iako su osobe s nesanicom prijavljivale više boli i značajno više simptoma depresije. Istraživači smatraju da to upućuje na mogućnost da neki ljudi uspijevaju održati stabilan dnevni ritam unatoč dugotrajnim problemima sa spavanjem.
"Bez obzira na kvalitetu sna, osobe koje su prijavile da imaju redovitu dnevnu rutinu imale su niže razine tjelesne boli i manje simptoma depresije u usporedbi s onima koje nisu imale dnevnu rutinu", rekla je Eunjin Tracy, docentica na Fakultetu obrazovanja i ljudskog razvoja Sveučilišta Missouri.
"Ako smo dosljedni u vremenu kada se budimo, jedemo, radimo ili učimo, komuniciramo s drugima i odlazimo na spavanje, ti vremenski signali pomažu uskladiti naše unutarnje biološke satove. Dugoročno gledano, čini se da je to povezano s boljim zdravstvenim ishodima", dodala je.
Kako svakodnevni raspored "resetira" tjelesni sat
Aktivnosti koje se ponavljaju u predvidljivo vrijeme mogu služiti kao signali za cirkadijalni sustav, mrežu unutarnjih satova koja koordinira san, budnost, raspoloženje, metabolizam i mnoge druge biološke funkcije.
Svjetlost je najjači signal za određivanje vremena u organizmu, no obroci, tjelovježba, posao i društveni kontakti također mogu pomoći u održavanju pravilnog dnevnog obrasca.
"Kada dobro reguliramo svoj cirkadijalni ritam, naše tijelo dobro funkcionira, no ako je taj ritam previše poremećen, organizam ne funkcionira jednako učinkovito", objasnila je Tracy.
Skrivena cijena društvenog jet laga
Jedan od čestih izvora poremećaja jest takozvani društveni jet lag (social jet lag), koji nastaje kada se raspored osobe razlikuje između radnih dana i vikenda.
Dulje spavanje subotom i nedjeljom može se činiti kao prilika za nadoknadu sna, ali učestalo mijenjanje vremena odlaska na spavanje i buđenja može poremetiti biološki sat i udaljiti ga od njegova uobičajenog ritma.
"Kao osoba koja se svaki dan budi i odlazi na spavanje u isto vrijeme, vjerujem da dnevna rutina može biti korisna ljudima svih dobnih skupina tijekom cijelog života", rekla je Tracy.
"Raste svijest o konceptu društvenog jet laga, odnosno buđenja i odlaska na spavanje u različito vrijeme vikendom u odnosu na radne dane, kao i o poremećajima koje to uzrokuje našem cirkadijalnom ritmu. Nadam se da će ovo istraživanje potaknuti više ljudi da razmisle o zdravstvenim prednostima redovite dnevne rutine. Budući da trećinu života provedemo spavajući, smatram da bi zdravlje i dobrobit trebalo promatrati holistički, iz perspektive puna 24 sata, a ne usredotočiti se samo na vrijeme kada smo budni."
