Bol koju osjećate dok se krećete najčešće znači da su leđa osjetljiva, a ne da imate ozbiljnu ili trajnu ozljedu, pokazuje novo istraživanje
Ako ste među milijunima ljudi diljem svijeta koji imaju problema s donjim dijelom leđa, razumljivo je da se brinete kako gotovo svako saginjanje, podizanje ili uvijanje tijela može izazvati pogoršanje i čak uzrokovati trajnu štetu. No, novo istraživanje moglo bi umanjiti vaše brige
Istraživanje je pokazalo da određeni pokreti doista mogu povećati rizik od pogoršanja boli unutar 24 sata, ali ti pokreti i privremeni bolni periodi nisu značili da će funkcionalnost leđa biti lošija godinu dana kasnije.
Rezultati potvrđuju ono što stručnjaci već dugo naglašavaju: stalna aktivnost općenito pomaže kod bolova u donjem dijelu leđa, iako neki pokreti mogu privremeno pojačati simptome.
"Možda ćete zbog nekog pokreta osjetiti bol danas, ali to ne znači da će vam leđa sutra biti lošija", kaže dr. Nick Shamie, kirurg kralježnice i profesor ortopedske kirurgije i neurokirurgije na Medicinskom fakultetu UCLA u Kaliforniji, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Povećavaju li podizanje, uvijanje ili sjedenje bol u donjem dijelu leđa?
Kako bi otkrili koji su pokreti povezani s kratkotrajnim bolovima (kraćim od 24 sata) i dugoročnim smanjenjem funkcionalnosti, istraživači su pratili više od 400 osoba koje su nedavno posjetile kliniku Veterans Affairs zbog bolova u leđima. Sudionici su u prosjeku imali 47 godina, a 75 posto bili su muškarci.
Tijekom godinu dana sudionici su ispunili gotovo 10 000 dnevnih upitnika u kojima su bilježili imaju li pogoršanje boli u donjem dijelu leđa i koliko su vremena proveli radeći 10 uobičajenih aktivnosti: saginjanje, podizanje, uvijanje tijela, guranje ili povlačenje, čučanje, sjedenje, stajanje, hodanje, penjanje i puzanje.
Istraživači su analizirali podatke na dva načina:
- Povećava li više vremena provedenog u tim aktivnostima rizik od pogoršanja boli unutar 24 sata
- Predviđaju li iste aktivnosti lošiju funkcionalnost leđa godinu dana kasnije
Ovakav pristup omogućio im je da u istoj skupini ispitanika procijene i kratkoročne okidače simptoma i dugoročne posljedice — nešto što ranija istraživanja nisu činila.
Pokreti koji povećavaju rizik od pogoršanja ne dovode do lošije funkcionalnosti godinu dana kasnije
Podaci su pokazali da su neke svakodnevne aktivnosti blago povećale rizik od pogoršanja boli sljedeći dan, uključujući:
- Saginjanje
- Uvijanje
- Čučanje
- Guranje ili povlačenje
- Podizanje težine veće od 4,5 kg
Svaki dodatni sat proveden u saginjanju, uvijanju tijela ili guranju/povlačenju povećao je rizik od pogoršanja za oko šest posto, dok je sat podizanja ili čučanja povećao rizik za oko pet posto. Ovi obrasci potvrđuju ono što mnogi primjećuju u svakodnevnom životu — određeni pokreti mogu izazvati kratkotrajnu bol, kaže dr. Shamie.
Istraživači nisu pronašli dokaze da bilo koji od tih pokreta dovodi do lošije funkcionalnosti leđa godinu dana kasnije. Za osobe koje se nose s kroničnom ili ponavljajućom boli u leđima, ovo je ohrabrujuća vijest jer pokazuje da, iako su vam leđa možda osjetljiva, to ne znači da su krhka, ističe dr. Shamie.
"Pogoršanje boli obično znači privremenu osjetljivost, a ne trajnu štetu ili napredovanje bolesti. Zato pokret može boljeti, ali se i dalje preporučuje", objašnjava dr. Shamie.
Zašto dolazi do pogoršanja boli u leđima?
Pogoršanje boli u donjem dijelu leđa obično ne nastaje zbog jednog uzroka. Istraživanja pokazuju da se obično javlja kada se istovremeno nakupi više čimbenika.
Svakodnevni pokreti — posebno ako ih izvodite u nepravilnom položaju tijela, naglo ili s većim intenzitetom nego inače — mogu nadražiti mišiće, zglobove ili ligamente u donjem dijelu leđa i izazvati naglu bol.
Drugi uzroci pogoršanja uključuju:
- Umor mišića, ukočenost od dugog sjedenja ili podizanje koje preopterećuje leđa
- Grčevi mišića ili pretjerana napetost
- Nadraženost malih zglobova kralježnice i osjetljivost živaca zbog upale okolnih tkiva
- Nadraženost fascije (tanka ovojnica vezivnog tkiva preko mišića) zbog mikroozljeda, što povećava osjetljivost na bol
- Miofascijalne okidačke točke (zategnuti čvorovi u mišićima) nakon naprezanja ili prekomjerne upotrebe
Fizički stres nije jedini faktor. Problemi sa spavanjem, stres, višak kilograma i premalo kretanja također mogu učiniti vaša leđa osjetljivijima.
Ograničenje istraživanja
Autori ističu nekoliko ograničenja. Budući da su sudionici sami procjenjivali svoje dnevne aktivnosti, podaci možda nisu potpuno precizni. Istraživanje nije koristilo senzore pokreta, pa stvarni pokreti mogu odstupati od onoga što su ljudi zapamtili. Većina sudionika bili su sredovječni muškarci veterani, pa rezultati možda ne vrijede za mlađe odrasle osobe ili žene.
Ipak, glavna poruka ostaje ista: bol koju osjećate tijekom pokreta najčešće znači da su leđa osjetljiva, a ne da su oštećena.
Kako spriječiti pogoršanje boli u leđima
"Ova otkrića potvrđuju postojeće preporuke: ostanite aktivni, postupno povećavajte razinu kretanja i održavajte ujednačen tempo, umjesto da izbjegavate pokret. Aktivnost je ključna za dugoročne rezultate, čak i ako kratkoročno izaziva nelagodu", kaže Shamie. Preporučuje:
Prije svake aktivnosti zagrijte se i lagano istegnite – to smanjuje naprezanje mišića. Ako imate zadatke koji uključuju saginjanje ili podizanje, rasporedite ih kroz dan i nemojte sve obaviti odjednom. Kod podizanja tereta savijte koljena, držite predmet blizu tijela, zategnite mišiće trupa i izbjegavajte uvijanje tijela.
Za jačanje mišića trupa, kukova i leđa birajte hodanje, plivanje ili pilates. Izbjegavajte dugo sjedenje ili stajanje – mijenjajte položaj i uzimajte kratke pauze za kretanje. Ne zaboravite održavati zdravu tjelesnu težinu jer višak kilograma povećava pritisak na donji dio leđa.
