Mediteranska dijeta za dug život

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist, gastroenterolog, hepatolog, te predstojnik prvog i jedinog hrvatskog Centra za kliničku prehranu za pacijente odrasle životne dobi na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, na Rebru u razgovoru za zdravukravu savjetovao je kako poboljšati prehrambene navike i više jesti u mediteranskom stilu.

Glavna uloga Centra je promoviranje parenteralne ( infuzija) i enteralne prehrane (unos hrane u obliku praha ili tekućine), te razvijanje svijesti o potrebi kvalitetne prehrane u bolnici, na svim aspektima od posebnih dijeta do normalne prehrane.

U Centru za kliničku prehranu prof. Krznarić surađuje sa svojim uskim timom - farmaceutkinjom mr. pharm. Dinom Ljubas Kelečić i nutricionisticom dr. sc. Darijom Vranešić Bender gdje zajednički nadziru pacijente i donose odluke o najprikladnijim oblicima prehrane.

Mediteranska dijeta za cijeli život

Prof. Krznarić je veliki pobornik mediteranske dijete kao najboljeg načina prehrane za cjelokupno zdravlje čovjeka. U razgovoru nam je objasnio  koje su najveće dobrobiti mediteranskog načina prehrane.

'Iako su dobrobiti mediteranske dijete (zaštita od kardiovaskularnih bolesti, nastanka šećerne bolesti, prevenira nastanak debljine) poznate još od 50-tih godina prošlog stoljeća, danas su se pojavile i nove spoznaje i recentne studije koje pokazuju da mediteranska dijeta ima utjecaj i na sveukupno smanjenje smrtnosti i produljenje života, smanjenje nastanka zločudnih tumora i savršeno se uklapa u staru poslovicu 'Bolje sprječiti nego liječiti'.

'Mediteranska dijeta sadrži puno antioksidansa u hrani, zaustavlja proces starenja, a ima i snažno antiupalno djelovanje', objašnjava dr. Krznarić koji je ujedno i prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.

Pročitaj što nutricionisti misle o mediteranskom načinu prehrane...

Najčešće greške

Najčešće greške u prehrani koje rade Hrvati prema prof. Krznariću su:

• jedu previše jednoličnu hranu
• jede se previše kruha
• preskaču doručak i međuobrok
• kasnovečernji obroci su česti kod mlađe populacije nakon večernjeg izlaska
• jedu previše životinjskog mesa koji sadrže zasićene masnoće, omega - 6 masne kiseline koje su sklone stvaranju upala
• jede se previše koncentriranih šećera, nekvalitetnih grickalica, slanih čipseva
• previše sole hranu
• premalo se unosi tekućine, a istovremeno se unosi previše kave koja ima dijuretičko djelovanje
•  konzumiraju nekvalitetan alkohol i miješaju alkoholna pića

Mediteranska dijeta i debljina

Mediteranska dijeta je idealna za ljude koji vode vječnu bitku s viškom kilograma.

U mediteranskoj dijeti u odnosu s drugim dijetama je puno manji unos rafiniranih šećera, veći unos orašastih plodova, veći i raznovrsniji unos voća i povrća, značajno je manji unos mesa i jaja nego u svakodnevnom konzumiranju, unos mliječnih proizvoda je manji, a što je posebno zanimljivo je to da je unos ulja duplo veći od prosječne konzumacije.

Tajna kvalitetnog unosa masnoća u mediteranskoj prehrani je uzimati masnoće podrijeklom iz biljaka, u prvom redu iz maslinovog ulja. Crno vino se također uvijek povezuje uz mediteransku dijetu.

Debljina dijelom ovisi o vrsti hrane koja se konzumira, ali najveći problem je količina hrane koja se unosi u organizam.

Primjeri: Ako uzmeš šaku orašastih plodova koji sadrže masti, moraš smanjiti masnoće u drugoj hrani.

Ako osoba dnevno popije dvije čaše gaziranog pića, to su također extra kalorije koje se ne dobivaju ako popije npr. dvije čaše vode.

Pronađi svoju idealnu dijetu u samo par koraka...

Preporuke

Prof. Željko Krznarić za zdrav i dug život preporučuje:

• gorko povrće
• orašaste plodove
• povećani unos maslinovog ulja
• povećani unos omega -3 masnih kiselina (plava riba)
• piti puno vode
• redovitost obroka, obavezan doručak
• kvalitetan međuobrok, npr. sendvič od integralnog brašna
• tjelesnu aktivnost
• popodnevni odmor

Saznaj zašto mediteranska prehrana liječi reumu...

Kod mnogih prehrambenih navika se zapravo radi o ležernosti. Kada ljudima ponudiš orašaste plodove umjesto čipsa, oni će to pojesti, samo je bitno da je pred njima.

Žene mogu imati veliki utjecaj na usvajanje pozitivnih prehrambenih navika i promjenu stava, a pogotovo bake koje često čuvaju djecu, smatra dr. Krznarić.

Dr. Krznarić osobno

A dr. Krznarić nam je otkrio i vlastite zdrave navike i male radosti:

• uvijek doručkuje
• uživa u dimljenom lososu
• skuplja sličice Životinjskog carstva
• svako jutro prije posla sjedi s prijateljima na kavi
• sobni bicikl je prebacio u dnevni boravak i vozi ga dok gleda vijesti
• kada god uhvati vremena odlazi na popodnevnu šetnju
• navečer popije čašu crnog vina