Protekla dva mjeseca bila su vrlo teška za sve nas. Broj oboljelih od koronavirusa je rastao, broj otpuštenih radnika također, sablasni prizori pripremljenih kreveta po arenama diljem zemlje ulijevali su jezu. Većina je bespogovorno slušala upute Nacionalnog stožera i sad kada se broj novooboljelih zahvaljujući tome smanjuje iz dana u dan, sve se češće postavlja pitanje jesmo li smjeli i trebali žrtvovati ekonomiju u zamjenu za zdravlje.
Mnogi se boje neizvjesne budućnosti, osobito one ekonomske pa su se počeli pitati jesmo li se mi i druge zemlje trebali ugledati na Švedsku koja se s koronavirusom odlučila obračunati tako da se među narodom stvori kolektivni imunitet pri tom ne žrtvujući ekonomiju. U Švedskoj je osobama starije životne dobi preporučeno da ostanu kod kuće i pri tom im je osigurana sva potrebna pomoć. Zaposlenima je preporučeno da rade od kuće, ako je to moguće, osnovne škole i vrtići rade jer su zaključili da djeca nisu u opasnosti, srednje škole i fakulteti odvijaju se online. Ljudima je preporučeno da drže distancu i pridržavaju se pojačanih higijenskih mjera.
Broj umrlih u toj zemlji nije beznačajan, a od naših ljudi koji žive u Švedskoj može se čuti da nisu svi oduševljeni Vladinim mjerama koja nije propisala strože mjere. Tako je trenutno u Švedskoj, a što je to kolektivni ili imunitet krda, koliko je vremena potrebno da bi se stvorio te koliko dugo nas može štiti sve i da se stvori na Covid-19. Na ta i druga pitanja odgovore je dao Dr. Branko Kolarić, epidemiolog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Stockholm, Švedska 11. travnja 2020.
mZ: Što je kolektivni imunitet i kako se on stječe?
Kolektivni imunitet je imunitet populacije, a mjeri se udjelom populacije koja treba biti imuna na određenu bolest da bi se spriječila ili zaustavila epidemija. Neke bolesti izrazito su zarazne te se, primjerice, od jedne osobe koja ima ospice zarazi 12 do 18 neimunih osoba s kojima zaražena dođe u kontakt ( to se zove R0 broj). Potrebno je da 95 posto populacije bude imuno kako bi se stekao kolektivni imuniteti i zaustavila epidemija. Imunost stječemo na dva načina, zaražavanjem mikroorganizmom ili cijepljenjem. Kada se zarazimo nekim mikroorganizmom, imunološki sustav zdrave osobe reagira stvaranjem specifičnih protutijela ili stanica koje služe za uništavanje ili neutraliziranje mikroorganizma. Pri sljedećem susretu s istim mikroorganizmom tijelo imune osobe ima gotovu „vojsku“ za obranu te osoba više ne razvija bolest. Ljudi koji su imunokompromitirani (oslabljenog odgovora imunološkog sustava) ne mogu reagirati na ovakav način i ostaju osjetljivi na bolest. Cijepljenje imitira ovaj način stvaranja imunološkog odgovora, jedina razlika je što cjepivo ne smije uzrokovati bolest. Stoga su u cjepivima nekad dijelovi mikroorganizma, a nekad cijeli mikroorganizam koji je toliko „oslabljen“ da ne može izazvati bolest, ali će potaknuti tijelo na imunološki odgovor sličan prirodnoj infekciji.
mZ: Koliko je vremena potrebno da se kolektivni imunitet stvori?
Ovisi o kojoj se bolesti radi, odnosno o brzini širenja bolesti. Kolektivni imunitet možemo steći u nekoliko dana, ako procijepimo populaciju. U slučaju COVID-19 predviđamo da je potrebno da 30 do 70 posto populacije razvije imunitet, dok je za gripu potrebna imunost od 30 do 45 posto populacije. Da nismo uveli restriktivne mjere, kolektivni imunitet za COVID-19 stekao bi se puno brže, no uz velike ljudske žrtve.
mZ: Kako i koga kolektivni imunitet štiti?
Kolektivni imunitet štiti neimune osobe, odnosno osobe koje nemaju protutijela na određeni mikroorganizam. Uvijek postoji dio populacije koji se ne smije cijepiti (imunodeficijentni, nekad neurorizična djeca, osobe s nekim akutnim stanjima…) te je zbog njih posebno potrebno steći kolektivni imunitet.
prof.dr.sc. Branko Kolaric, epidemiolog u Banskim dvorima na predstavljanju prvog digitalnig asistenta Andrije u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u Hrvatskoj
'Predviđa se da će imunitet za Covid-19 trajati tri godine'
mZ: Koliko traje imunitet na određenu bolest, je li on trajan kad se jednom stekne ili to ovisi o tipu infekcije?
Za većinu zaraznih bolesti imunitet je nasreću doživotan (ospice, rubela, hepatitis B…), dok je za neke, poput gripe, kratkotrajan i mjeri se u mjesecima.
mZ: Postoje li saznanja može li se stvoriti imunitet na Covid-19 i koliko on traje, koliko dugo štiti od nove zaraze?
Za COVID-19 predviđamo, a na temelju karakteristika virusa koje za sada znamo, da će imunost trajati od jedne do tri godine. Točnije informacije znat ćemo kada uvedemo serološke testove i počnemo pratiti osobe koje su preboljele COVID-19. Pratit ćemo razinu protutijela u njihovim organizmima i korelirati s mogućnošću ponovnog razbolijevanja.
'Spašavanje života od COVID-19 nije u suprotnosti s ekonomskim interesima'
mZ: Za koje poznate bolesti smo stvorili kolektivni imunitet, a za koje nismo?
Kolektivni imunitet se ne stječe trajno, novorođenčad je imunološki naivna (osjetljiva) nakon šestog mjeseca do napunjene godine dana života. Dakle, do šestog mjeseca života zaštićeni su preko antitijela koja dobivaju iz majčinog mlijeka, a onda postaju dovoljno stari da bi bili podložni zarazama. Stoga se program cijepljenja obavlja u dječjoj dobi kako bi postigli kolektivni imunitet potreban za zaustavljanje bolesti (za ospice 95 %, hripavac 93 %, rubelu i difteriju 86 %. itd.). Dakle, ako ne cijepimo djecu brzo ćemo izgubit kolektivni imunitet na sve bolesti. Zahvaljujući kolektivnom imunitetu neke bolesti smo eradicirali, odnosno iskorijenili - velike boginje, a neke su pred eliminacijom - dječja paraliza.
mZ: Što mislite o švedskom modelu borbe s koronavirusom?
Švedsko podneblje i mentalitet dosta su drugačiji od hrvatskog te ne mislim da bi ovakav model bio primjenjiv kod nas. Oni su izabrali da dopuste brže prokuživanje populacije i brže stjecanje kolektivnog imuniteta, no aktualno im se događa porast smrtnosti (letaliteta) veći nego u državama s restriktivnijim mjerama. Često čujemo razmišljanje da li je vrijedno ovako zaustaviti ekonomiju zbog spašavanja nekoliko tisuća života u Hrvatskoj. Kao odgovor citirat ću Andriju Štampara: „Pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja“. Stoga spašavanje života od COVID-19 nije u suprotnosti s ekonomskim interesima.
