Broj otkucaja srca u minuti može pokazati mnogo toga o zdravlju organizma, a postoje točno definirane vrijednosti između kojih bi se taj broj trebao kretati
O otkucajima srca ljudi obično ne razmišljaju često, osim ako se ne pojavi neki problem ili im je broj otkucaja važan za praćenje učinkovitosti tjelovježbe. Ipak, broj otkucaja srca može otkriti mnogo o stanju organizma. Osim što može kucati brže nego što bi trebalo, srce može kucati i sporije te kucati nepravilnim ritmom što zovemo aritmija. Stres, anksioznost, umor i znojenje često su povezani s brojem otkucaja srca, posebno aritmijama. Kako izmjeriti broj otkucaja u minuti, koji broj otkucaja je optimalan u stanju mirovanja, a koji tijekom tjelovježbe piše health.
Kako izmjeriti broj otkucaja?
Najjednostavniji način kako odrediti broj otkucaja u minuti je pomoću dva prsta. Prste možeš postaviti na četiri dijela tijela: unutarnju stranu lakta, vrat, gornju stranu stopala ili zapešće. Postavi tajmer na mobitelu ili satu na jednu minutu i jednostavno izbroji broj otkucaja u tom periodu. Broj otkucaja možeš mjeriti i pametnim satovima i narukvicama, no Daniel Cantillon dr. med., kardiolog u Klinici Cleveland, savjetuje da ti podaci nisu baš uvijek točni, posebno kod nekvalitetnijih uređaja. Napominje i kako je uvijek dobro osluškivati svoje tijelo.
"Mnogi ljudi postanu svjesni da su im otkucaji srca viši od normalnih vrijednosti", rekao je dr. Cantillon te dodaje da je u tom trenutku potrebno pratiti javljaju li se i drugi simptomi poput vrtoglavice ili boli u prsima. To govori da je vrijeme za pauzu, a ako se broj otkucaja ne smanji kroz nekoliko minuta, najbolje je odmah se javiti liječniku. Također postoje osobe koje nemaju sposobnost zamijetiti promjenu u broju otkucaja srca pa je za njih posebno važno redovno pratiti otkucaje.
Optimalan broj otkucaja u minuti tijekom umjereno zahtjevnog treninga treba biti od 50 do 70 posto maksimalnog
Optimalan broj otkucaja u mirovanju
Pravilo kojeg se većina stručnjaka drži je da broj otkucaja srca u stanju mirovanja treba biti između 60 i 100. U tom rasponu trebali bi se kretati otkucaji i kada obavljaš normalne svakodnevne aktivnosti odnosno kada ne vježbaš, opisuje Ruwanthi Titano dr. med., asistent profesora kardiologije u bolnici Mount Sinai u New Yorku. Možda se taj raspon čini velik, no postoje razni faktori zašto su sve te vrijednosti optimalne. Neke osobe imaju genetske predispozicije imati veći broj otkucaja tijekom mirovanja što ne znači nužno da nešto nije u redu s organizmom.
Najveći faktor je ipak količina tjelovježbe, odnosno što je osoba više fizički aktivna, manji će joj biti broj otkucaja u mirovanju i obrnuto. Upravo zato se može dogoditi da kod profesionalnih sportaša broj otkucaja u stanju mirovanja padne ispod 60. Najučinkovitija vrste tjelovježbe za snižavanje broja otkucaja u mirovanju su kardio vježbe.
Broj otkucaja tijekom tjelovježbe može biti previsok
Jasno je da će se broj otkucaja povećati tijekom izvođenja vježbi, a postoje dvije vrijednosti na koje tada trebaš obratiti pažnju. Radi se o maksimalnom broju otkucaja srca u minuti i željenom broju otkucaja. Dr. Titano objašnjava kako je maksimalni broj otkucaja srca možeš dobiti tako da od 220 oduzmeš svoje godine. Taj će broj biti maksimalan dio spektra otkucaja koji nikada ne bi trebala premašiti. Ako do tog broja i dođe tijekom vježbanja, odmah uzmi pauzu dok se srce ne smiri.
Željeni, donosno optimalan broj otkucaja u minuti tijekom umjereno zahtjevnog treninga treba biti od 50 do 70 posto maksimalnog. Taj broj raste kod iznimno zahtjevnih vježbi, a tada bi se trebao kretati između 70 do 85 posto. Razina fizičke aktivnosti utječe i na ove brojeve, objašnjava dr. Cantillon. Što više vremena provodiš vježbajući, više će ti napora biti potrebno da postigneš željeni broj otkucaja.
