Anksioznost, nesigurnost i strah uslijed pandemije i potresa potaknuli su brojne pušače da povećaju broj cigareta koje svakodnevno puše, no u nekim razvijenijim dijelovima svijeta ta je brojka suprotna
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje preko osam milijuna ljudi umre od posljedica pušenja, a njih čak milijun su nepušači koji su sekundarno izloženi dimu cigareta. Iako su i sami pušači svjesni rizika, ponekad je potreba za cigaretom toliko snažna da ih isti jednostavno zanemaruju. Potreba za pušenjem je, čini se, znatno uvjetovana i događajima u svijetu pa su tako pandemija i potresi koji su pogodili našu zemlju postali okidač sve većem broju pušača.
Iako bi za pretpostaviti bilo da bi broj pušača bio manji pojavom pandemije bolesti koja napada dišni sustav, brojke pokazuju suprotno. Istraživanje koje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal pokazuje kako pandemija ima popriličan utjecaj na pušačke navike. Svaki četvrti pušač u Hrvatskoj, odnosno njih 25 %, navodi da zbog pandemije više puši. Ipak, ima i onih koji su ovu lošu naviku izbacili iz života, a takvih je 18 %.
Trend nije isti u cijelom svijetu
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navodi kako u Hrvatskoj puši svaka treća osoba što nas svrstava u sam vrh po konzumaciji cigareta u svijetu, dok podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako 80 % pušača živi u zemljama srednje i niže platežne moći.
S obzirom na ove podatke, ne bi nas trebala začuditi informacija kako je u nekim zemljama među kojima su Kina i SAD broj pušača opao za 37 %. Broj pušača se u ovim zemljama se smanjio jer su pojedinci zabrinuti za moguću povezanost pušenja i veće šanse od ozbiljnijeg oboljenja od koronavirusa. No da situacija ni u takvim zemljama nije savršena govori i 32 % pušača koji su povećali konzumaciju cigareta.
Pušenje kao mehanizam nošenja s traumom
Kao jedan od glavnih "benefita" pušenja pušači navode osjećaj smirenosti i opuštanja nakon cigarete. Ako pušač neko vrijeme ne zapali cigaretu, u njemu se javlja osjećaj nemira i anksioznosti koji nestaje udahom duhanskog dima. Ovaj kratkotrajni efekt može se pripisati dimu cigarete, ali isto tako je i anksioznost koju žele smiriti obično uzrokovana tom istom cigaretom, navodi NHS.
Taj kratki osjećaj prividne smirenosti ono je što u teškim i traumatičnim trenucima privlači ljude cigaretama, a takvih događaja u posljednjih godinu dana nam ne manjka. Ipak, treba zapamtiti kako je olakšanje i smirenje koje donosi cigareta prividno i kratkotrajno.
Posljedice pušenja mogu se umanjiti prestankom
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj se dijagnosticira više od tri tisuće novih slučajeva raka pluća godišnje, a više od 2900 bolesnika umre. Čak su 95 % umrlih od raka pluća pušači što je alarmantan podatak koji bi svakoga trebao potaknuti na prestanak. Ipak, mnogi i danas smatraju kako su posljedice pušenja trajne i da se prestankom ne smanjuje rizik, što nije točno.
Pušenje ne šteti samo pušaču, nego i svima u njihovoj okolini
Čak i ako se osoba razboli od raka pluća, prestanak pušenja odmah po postavljanju dijagnoze može umanjiti rizik od umiranja, prenosi Healthline. Upravo zato je svaki trenutak dobar trenutak za prestanak pušenja. Olakšanje od stresa i anksioznosti trebamo potražiti na drugim mjestima, primjerice kod stručnjaka za mentalno zdravlje, a pomoći sa mentalnim zdravljem uvijek može i redovita tjelovježba te uravnotežena prehrana i zdrav san.
