Iako se demencija najčešće povezuje s bolestima mozga, novo istraživanje otkriva da važnu ulogu u njezinu razvoju mogu imati i stanja koja zahvaćaju potpuno druge dijelove tijela.
Demencija je pojam koji obuhvaća gubitak pamćenja, oslabljeno rasuđivanje, poteškoće u komunikaciji i druge mentalne poteškoće koje mogu biti uzrokovane Alzheimerovom bolešću, drugim neurodegenerativnim bolestima, moždanim udarom, teškim infekcijama, ozljedama glave ili raznim drugim stanjima. Iako se većina dosadašnjih istraživanja uzroka i mehanizama demencije fokusirala na mozak, sve je više dokaza da se ove mentalne poteškoće ponekad mogu povezati s bolestima koje zahvaćaju druge dijelove tijela, takozvanim perifernim bolestima.
Znanstvenici sa Sveučilišta Sun Yat-sen nedavno su proveli sustavni pregled i nekoliko meta-analiza podataka prikupljenih tijekom posljednjih desetljeća kako bi istražili povezanost demencije s 26 različitih perifernih bolesti, uključujući bolesti desni, bolesti jetre, gubitak sluha, dijabetes tipa 2 i druga stanja. Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Nature Human Behavior, pokazuju da je u otprilike jednoj trećini slučajeva rizik od razvoja demencije povezan s bolestima koje ne zahvaćaju izravno mozak.
"Sve je više dokaza da periferne bolesti djeluju kao čimbenici rizika za demenciju, no teret demencije na razini populacije povezan s različitim perifernim bolestima do sada je bio nepoznat", napisali su Zhenhong Deng, Yuxin Yang i njihove kolege.
"Provedbom sustavnog pregleda i Bayesovih meta-analiza, kako bismo procijenili relativne rizike 26 perifernih bolesti u devet organskih sustava u odnosu na demenciju, uključujući 202 istraživačka rada pretražena u bazi PubMed do 6. rujna 2024., identificirali smo 16 perifernih bolesti povezanih s povećanim rizikom od demencije."
Detaljna analiza dostupnih podataka o demenciji
U sklopu istraživanja, znanstvenici su analizirali podatke iz PubMed-a, javno dostupne medicinske baze, prikupljene u više od 200 ranijih studija. Fokusirali su se na 26 perifernih bolesti i otkrili da je njih 16 povezano s povećanim rizikom od razvoja demencije.
Ovih 16 bolesti uključuje: parodontne bolesti, cirozu i druge kronične bolesti jetre, gubitak sluha, gubitak vida, dijabetes tipa 2, kroničnu bubrežnu bolest, osteoartritis, moždani udar, ishemijske bolesti srca, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), astmu, fibrilaciju i lepršanje atrija, atopijski dermatitis, reumatoidni artritis, multiplu sklerozu (MS) i upalne bolesti crijeva. Deng, Yang i njihovi kolege procijenili su koliki se dio svih slučajeva demencije statistički može pripisati jednoj ili više tih bolesti, piše Medical Xpress.
"Kombinirajući relativne rizike procijenjene meta-analizama, prevalenciju prema Global Burden of Disease Study i povezanosti između ovih 16 perifernih bolesti iz UK Biobank baze, analizirali smo populacijske atribuibilne frakcije (PAF) za demenciju, stratificirane prema spolu, dobi, sociodemografskom indeksu, svjetskoj regiji i pojedinim zemljama, te trendovima od 1990. do 2021. godine”, navode autori.
Na svjetskoj razini, ove periferne bolesti zajedno se povezuju s oko trećinom svih slučajeva demencije, što znači da bi se gotovo 19 milijuna postojećih slučajeva moglo pripisati upravo njima.
Rezultati istraživanja pokazuju da bi svih 16 analiziranih perifernih bolesti moglo imati važnu ulogu u razvoju demencije. Među njima se posebno ističe pet stanja koja su najjače povezana s povećanim rizikom: bolesti desni, kronične bolesti jetre, gubitak sluha, gubitak vida i dijabetes tipa 2.
Prema autorima studije, upravo ta stanja nose najveći dio rizika, dok ostatak pridonose bolesti poput kronične bubrežne bolesti, osteoartritisa, moždanog udara, srčanih bolesti i KOPB-a.
"Ovo istraživanje pokazalo je da su različite periferne bolesti povezane s povećanim rizikom od demencije te da zajedno doprinose otprilike jednoj trećini globalnog tereta ove bolesti, što naglašava potrebu za ciljanim javnozdravstvenim strategijama"
Implikacije za prevenciju i liječenje demencije
Rezultati ove sustavne analize potvrđuju sve veći broj dokaza koji povezuju neke oblike demencije s bolestima koje ne zahvaćaju izravno mozak. Također pokazuju da demencija nije uvijek posljedica ozljeda ili bolesti mozga, što znači da bi se u nekim slučajevima mogla spriječiti pravovremenim liječenjem drugih bolesti.
No za sada nalazi istraživača ne dokazuju uzročnu povezanost između navedenih bolesti i većeg rizika od razvoja demencije. Buduće studije trebat će detaljnije istražiti kako su te bolesti i njihovi biološki procesi povezani s demencijom.
Takva istraživanja mogla bi pomoći u boljem razumijevanju temeljnih uzroka demencije. To bi zauzvrat moglo dovesti do razvoja novih strategija za prevenciju, rano otkrivanje, a možda i liječenje nekih oblika demencije.
