Novo istraživanje pronašlo je vezu između menopauze i smanjenja sive tvari u mozgu. To je otkriće koje bi moglo rasvijetliti zašto se žene suočavaju s većim rizikom od demencije u usporedbi s muškarcima.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Cambridgeu proveli su opsežnu studiju ispitujući neurološke utjecaje ove životne faze. Istraživanjem, u kojem je sudjelovalo 124 780 žena, otkriveno je da je menopauza povezana s gubitkom sive tvari – ključnog tkiva odgovornog za mentalne funkcije, pamćenje, emocije i kretanje.
Osim ove fiziološke promjene, istraživači su također istaknuli da menopauza može pogoršati probleme poput anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja, uz već prepoznate učinke na kognitivne sposobnosti poput razmišljanja, pažnje, jezika i učenja.
Daljnja analiza istražila je potencijalnu zaštitnu ulogu hormonske nadomjesne terapije (HNT). Nalazi su pokazali da žene u postmenopauzi koje ne primaju hormonsku nadomjesnu terapiju pokazuju sporije vrijeme reakcije u usporedbi s onima koje još nisu ušle u menopauzu ili su u tom trenutku koristile HNT. Međutim, nisu pronađene značajne razlike u uspješnosti na zadacima pamćenja između ovih skupina.
Podaci su prikupljeni putem upitnika koji su se odnosili na san, depresiju i anksioznost, uz kognitivne procjene usmjerene na pamćenje i vrijeme reakcije. Oko 11 000 žena također je podvrgnuto magnetskoj rezonanciji (MRI) kako bi stručnjaci mogli pogledati strukturu njihovog mozga. Prosječna dob početka menopauze među ženama bila je 49 godina, a one koje su bile na hormonskoj nadomjesnoj terapiji također su bile otprilike u toj dobi kada su započele liječenje.
Studija je pokazala da su žene u postmenopauzi češće prijavljivale nesanicu, manje sna općenito i osjećaj umora. Žene koje su uzimale HNT izjavile su da se osjećaju najumornije od svih triju skupina, iako su spavale jednako kao i žene koje nisu uzimale HNT. Sve žene u postmenopauzi, neovisno o tome jesu li uzimale HNT ili ne, rekle su da su umornije od žena koje još nisu prošle kroz menopauzu.
Menopauza je također utjecala na kognitivne funkcije. "Kako starimo, naše vrijeme reakcije obično se usporava – to je samo dio prirodnog procesa starenja i događa se i ženama i muškarcima", rekla je dr. Katharina Zuhlsdorff s odjela za psihologiju Sveučilišta u Cambridgeu "Čini se da menopauza ubrzava taj proces, ali čini se i da ga hormonska nadomjesna terapija usporava, lagano usporavajući proces starenja."
Istraživači su otkrili značajno smanjenje volumena sive tvari kod žena koje su bile u postmenopauzi. Posebno su se te razlike pojavile u hipokampusu (koji ima glavnu ulogu u učenju i pamćenju), entorhinalnom korteksu (bitnom za stvaranje sjećanja i prostornu navigaciju) i prednjem cingularnom korteksu (koji pomaže u pažnji i regulaciji emocija).
"Regije mozga u kojima smo vidjeli te razlike su one koje obično zahvaća Alzheimerova bolest. Menopauza bi mogla učiniti ove žene ranjivima kasnije. Iako nije cijela priča, to bi moglo objasniti zašto imamo gotovo dvostruko više slučajeva demencije kod žena nego kod muškaraca", objasnila je za The Independent profesorica Barbara Sahakian, glavna autorica studije s odjela za psihijatriju.
Michelle Dyson, glavna izvršna direktorica Društva za Alzheimerovu bolest, rekla je da žene čine oko dvije trećine ljudi koji žive s Alzheimerovom bolešću u Ujedinjenom Kraljevstvu. "I premda još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto su osjetljivije od muškaraca, smatra se da hormoni mogu igrati ulogu", dodala je. "Ova velika studija dodatno potvrđuje utjecaj menopauze na mozak, uključujući fizičke promjene poput gubitka volumena mozga. No bez dugoročnog praćenja sudionika, kako bismo provjerili hoće li kasnije razviti demenciju, ne možemo biti sigurni da ove promjene u mozgu povezane s menopauzom također povećavaju rizik od demencije."
Dyson je napomenula da postoje koraci koje žene – i muškarci – mogu poduzeti već danas kako bi smanjili rizik od demencije, a to uključuje redovitu tjelovježbu, izbjegavanje pušenja i smanjenje konzumacije alkohola.
Istraživači su također otkrili da žene na hormonskoj nadomjesnoj terapiji imaju veću vjerojatnost da će patiti od lošeg mentalnog zdravlja, ali njihova analiza sugerira da su već imale lošije mentalno zdravlje prije nego što im je propisan lijek. "Većina žena proći će kroz menopauzu, a to može biti događaj koji im mijenja život, bez obzira uzimaju li hormonsku nadomjesnu terapiju ili ne. Zdrav način života – na primjer vježbanje, održavanje aktivnosti i zdrava prehrana – posebno je važan tijekom ovog razdoblja kako bi se ublažili neki od njegovih učinaka", dodala je dr. Christelle Langley s odjela za psihijatriju.
"Mnoge žene prijavljuju promjene u pamćenju i koncentraciji oko menopauze, a ova studija sugerira da ti simptomi mogu imati biološku osnovu, bez da se odbacuju kao starenje ili stres, ističući menopauzu kao važno razdoblje za zdravlje mozga gdje je pravovremena, individualizirana skrb važna", rekla je dr. Louise Newson, liječnica opće prakse i specijalistica za ženske hormone.
