COVID cjepiva imaju visoku razinu učinkovitosti, nudeći do 95 posto zaštite, ovisno o marki. Međutim, ove brojke odražavaju njihovu ukupnu učinkovitost u populaciji i ne odnose se na učinak koji cjepivo ima na pojedince. Čimbenici kao što su dob, spol, postojeće bolesti i genetika mogu smanjiti razinu antitijela, čineći imunološki odgovor manje učinkovitim. Sada su istraživači identificirali jedan dodatni čimbenik koji bi mogao značajno utjecati na stvaranje antitijela nakon cijepljenja.
Tim istraživača sa Državnog sveučilišta u Ohiju (Ohio State University OSU) istraživao je načine na koje psihološki čimbenici i ponašanje mogu utjecati na imunološki sustav, uspoređujući rezultate s nizom cjepiva protiv različitih bolesti kao što su gripa, hepatitis B, tifus i upalu pluća. Proveli su meta-analizu u kojoj je pregledano 49 studija cjepiva unatrag 30 godina i potvrdila da stres narušava tjelesno zdravlje na razne načine, prvenstveno kočeći čovjekov imunološki odgovor. Konkretno, zaključili su da stres može ometati "razvoj antitijela protiv patogena", kaže jedna od autorica studije, dr. Janice Kiecolt-Glaser, klinička zdravstvena psihologinja specijalizirana za psihoneuroimunologiju na Medicinskom fakultetu OSU.
Također su zaključili da visoka razina stresa može utjecati i na učinkovitost cjepiva protiv COVID-19. "Ova otkrića sugeriraju da će antitijelima nakon cijepljenja protiv koronavirusa, ako si pod stresom trebati dulje da se razviju. Stoga osobe koje su se cijepile u periodu kada su bile pod povećanim stresom ili zabrinute trebaju pustiti da prođe više vremene prije nego što pretpostave da su zaštićene", napisala je Kiecolt-Glaser u priopćenju za studiju.
Zaštita i dugoročno može kraće trajati
Osim što se ljudima pod stresom antitijela mogu sporije razvijati, stres može dugoročno smanjiti i trajanje prisutnosti antitijela u organizmu. Drugim riječima, ako si pod stresom u vrijeme cijepljenja, vjerojatnije je da će ti se antitijela razviti kasnije, a brže nestati. Do sada su predstavnici Pfizera i Moderne potvrdili da njihova COVID cjepiva nude najmanje šest mjeseci zaštite. Međutim, pojedinačni odgovori mogu se razlikovati ovisno o fizičkim i psihosocijalnim čimbenicima.
Još jedan nedostatak pojačanog stresa u vrijeme cijepljenja jest taj što nuspojave mogu biti izraženije. Studija OSU otkrila je da osobe koje su bile pod stresom ili depresijom češće doživljavaju letargiju, malaksalost i razdražljivost nakon cijepljenja. Ovi i drugi simptomi obično su trajali dulje vrijeme u osoba s visokom razinom stresa ili depresije.
Ako si tijekom pandemije bila pod stresom, nisi bila jedina. Istraživanje koje je u veljači 2021. objavilo Američko psihološko udruženje (APA) pokazalo je da je 84 posto odraslih Amerikanaca prijavilo da su doživjeli barem jednu emociju povezanu s produljenim stresom u dva tjedna prije nego što su bili ispitani. Četrdeset sedam posto prijavilo je da su anksiozni, 44 posto osjećalo je tugu, a 39 posto iskusilo je bijes.
OSU tim predlaže intervencije koje bi mogle pomoći da vratiš osjećaj smirenosti i izvučeš maksimum iz cjepiva COVID-19. Masaža, vježbanje, zdrava prehrana i dovoljno sna mogu sniziti razinu stresa. "Dokazi sugeriraju da bi uvođenje ovih promjena čak i kratkoročno, točno u vrijeme cijepljenja moglo utjecati na to kako naša tijela reagiraju", piše Kiecolt-Glaser.
