Na početku 2020. godine, odnosno u veljači i ožujku mnoge su zemlje Europe u globalnoj borbi protiv koronavirusa odlučile uvesti stroge mjere zatvaranja, no jedna zemlja se isticala. Sjevernoeuropska država Švedska odlučila je krenuti drugim smjerom.
Umjesto zatvaranja granica te karantene i strogih mjera socijalnog distanciranja, Švedska se oslonila na model, odnosno na "eksperiment", kako ga naziva Anders Tegnell, epidemiolog švedske Agencije za javno zdravstvo, koji se vodio povjerenjem u svoje građane i koji je naizgled ciljao na imunitet stada.
Njihove granice i škole ostale su otvorene, a isto tako postupili su i razni kafići, restorani i tvornice. Iako je spomenuti 'model' naišao na mnoštvo kritika, Heba Habib za The BMJ (The British Medical Journal) izvještava da dio švedske javnost podržava strategiju, ali da sada plaća visoku cijenu.
"Mjesecima su švedske vlasti za javno zdravstvo branile svoju kontroverznu odluku da ne zaključavaju zemlju kao odgovor na globalnu pandemiju koronavirusa. Škole su bile zatvorene za djecu stariju od 16 godina, a okupljanja više od 50 ljudi bila su obeshrabrivana, ali kafići, restorani i drugi javni prostori ostali su otvoreni", naveo je Habib.
U središtu vladine strategije bila je ideja da bi država, umjesto da bježi pred širenjem bolesti i da se 'zaključava', mogla postići imunitet stada dopuštajući da se dio stanovništva zarazi. "Nisu željeli to izričito reći, ali imunitet stada, koliko god možda rizičan, bio je glavni cilj švedske strategije", rekao je Anders Bjorkman, profesor zaraznih bolesti na Karolinskom institutu u Stockholmu za The BMJ.
Imunitet stada ili krda nastaje kada veliki dio populacije postane imun na bolest ili virus, pa zaustavlja njegovo širenje. Njegovi zagovornici su tvrdili da će švedski pristup dugoročno biti održiviji od oštrih mjera drugih zemalja. I u početku se činilo da djeluje, ali vrijeme je ispričalo drugačiju priču, kaže Habib.
Strašan broj mrtvih
"Švedska danas ima velik broj zaraženih koronavirusom i najveći broj smrtnih slučajeva u Skandinaviji - oko 37.000 potvrđenih slučajeva u vrijeme pisanja ovog članka (18. lipnja 2020.), u usporedbi sa svojim susjedima Danskom, Norveškom i Finskom koji imaju 12.000, 8.000 i 7.000 slučajeva. Sve tri susjedne zemlje usvojile su pristup zaključavanja u ranoj fazi pandemije, a sada ga polako i ukidaju. Sve tri zemlje ponovno su otvorile svoje granice, ali ne i Švedskoj", obrazložio je Habib.
Švedska je dakle zabilježila najviše smrtnih slučajeva koronavirusa po glavi stanovnika u Europi, stopa smrtnosti u toj zemlji bila je 5,29 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika dnevno (Velika Britanija je zauzela drugo mjesto sa 4,48), a što je s imunitetom stada?
U tijeku je i nacionalna studija Švedske koju je provela Agencija za javno zdravstvo 20. svibnja, a koje je otkrila kako je samo 7,3 % stanovnika Stockholma razvilo protutijela protiv koronavirusa do kraja travnja. "To znači da će, poput drugih europskih gradova u teško pogođenim zemljama, proći još dugo vremena prije nego što većina stanovništva prođe infekciju i postane imuna", rekao je Tove Fall, profesor epidemiologije na Sveučilištu Uppsala za The BMJ.
Nadalje, 11. je svibnja Svjetska zdravstvena organizacija priopćila da su globalne studije pronašle antitijela kod samo 1 - 10 % globalne populacije, a slični rezultati dolaze i iz Španjolske i Francuske te je zbog spomenutih rezultata nada o postizanju imuniteta stada dovedena u pitanje.
Švedski model: Da ili ne?
"Mislim da počinjemo uviđati da švedski model možda i nije bio najpametniji", 3. je svibnja izjavila bivša državna epidemiologinja Annika Linde u intervjuu za novine Dagens Nyheter.
Više od polovice smrti u Švedskoj dogodilo se u domovima za starije osobe, za što je i sam Tegnell priznao da je "neuspjeh", posebno zato što je kamen temeljac strategije bio zaštita ljudi starijih od 70 godina. "Nismo bili svjesni koliko smo slabo bili pripremljeni, kako u samom zdravstvu tako i vezano uz skrb za starije osobe", zaključila je Linde. "Zaključavanje, odnosno model zatvaranja nam je možda mogao pomoći da se bolje pripremimo, razmislimo o stvarima i umanjimo širenje zaraze."
No, Jon Tallinger, specijalist opće medicine u bolnici u Tranåsu, vjeruje da velika smrtnost u Švedskoj, posebno među starijim ljudima, nema toliko veze sa strategijom borbe protiv koronavirusa već je to posljedica desetljeća privatizacije zdravstvenog sustava. "Zdravstvenim radnicima oduzeta je moć i dodijeljena je političarima," rekao je Tallinger za The BMJ.
Njihova vlada i dalje inzistira na tome da se visoki broj smrtnih slučajeva u Švedskoj ne može pripisati "krivom modelu ili krivoj strategiji" borbe s koronavirusom. Na konferenciji za medije 29. svibnja Tegnell je rekao da su usporedbe nepoštene jer "druge zemlje ne prijavljuju stvarne stope smrtnosti. Švedska je najbolja na svijetu u prijavi stvarnog broja mrtvih", zaključio je.
No i to je upitno, navodi Tove Fall te objašnjava kako "ono o čemu se do sada nije toliko raspravljalo, je zašto je Švedska među najgorim zemljama u Europi kada je u pitanju testiranje." Prema podacima s Our World in Data, Švedska je od 24. svibnja provela 23,64 ispitivanja na 1000 ljudi, u usporedbi s 31,59 u Velikoj Britaniji, 31,88 u Finskoj i 44,75 u Norveškoj.
"Do travnja testirane su samo skupine visokog prioriteta - pacijenti u bolnicama, rizične skupine poput ljudi starijih od 70 godina, zdravstveno osoblje i ključni radnici - pa čak i samo oni s ozbiljnim simptomima. Ministrica zdravlja Lina Hallgren obećala je da će do sredine svibnja brojka porasti na 100.000 testova tjedno, no vlada je daleko od tog cilja, nedavni se brojevi kreću od 28.000 do 33.000", prenosi Habib.
Tegnell je na konferenciji za medije 3. lipnja to objasnio činjenicom da su u početku postojali problemi s laboratorijskim kapacitetom, ali i zdravstvenim kapacitetom, jer je testiranje vrlo kompliciran lanac događaja. "Morate imati osoblje i resurse u svakom dijelu lanca", rekao je i nastavio da iako je problem laboratorija sada riješen, još uvijek nedostaju resursi i obuka, prenosi Habib.
Nadalje, praćenje kontakata u velikoj je mjeri napušteno od početka ožujka. To je unatoč činjenici da je, prema Carini King, epidemiologinji s Karolinskog instituta, Švedska vrlo dobro pozicionirana za traženje kontakata zahvaljujući svom uobičajenom digitalnom sustavu identiteta koji se koristi za pristup javnim i ostalim uslugama.
Tegnell se ne kaje: 'Na osnovu tadašnjeg znanja, smatramo da smo donijeli odgovarajuće odluke'
Unatoč pozivima na ostavku i prijetnjama smrću, švedski epidemiolog Andres Tegnell ne namjerava odstupiti te je uvjeren da će se s vremenom njegov model pokazati ispravnim. U intervjuu za Dagens Nyheter, rekao je da i dalje vjeruje da je osnovna strategija "dobro funkcionirala".
"Druge su zemlje započele s mnogo mjera odjednom", rekao je za Sverige Radio, "Problem s tim je što zapravo ne znate koja je od mjera koje ste poduzeli najučinkovitija", rekao je i nastavio da "kad bismo se ponovo susreli s istom bolešću, znajući točno ono što o njoj danas znamo, mislim da bismo se odlučili napraviti nešto između onoga što je učinila Švedska i onoga što je ostatak svijeta učinio."
