Samo jedan dan nakon liječničkog pregleda, na kojemu je sve bilo u redu, 63-godišnja žena doživjela je srčani udar.
Sljedećeg dana probudila se sa blagom boli u čeljusti i zatezanjem u prsima. Pripisala je to jučerašnjem pregledu i injekcijama koje je primila, no njena kćer je odlučila da idu u bolnicu za svaki slučaj. Na putu do bolnice, bol se pojačala, a pojavio se suh kašalj i osjećaj mučnine.
U roku nekoliko minuta, doktori su ju primili i dijagnosticirali da je došlo do puknuća plaka u lijevoj prednjoj arteriji te se stvorila blokada. Bilo je potrebno postaviti stent za otvaranje krvne žile i obnavljanje protoka krvi.
Oporavak je prošao dobro - nekoliko dana u bolnici, posjeti kardiologu te lijekovi za sprječavanje sličnih situacija u budućnosti, no, ostalo je pitanje kako je moguće da se samo jedan dan nakon što je obavila sve liječničke preglede, koji su pokazali dobre rezultate i nizak rizik od srčanoga udara, zatekla u po život opasnoj situaciji?
Doktor je objasnio kako je njen slučaj srčanoga udara neobičan i da se ne može sa stopostotnom sigurnosti odrediti kako i zašto je došlo do toga. Ono što je važno za zapamtiti jest da nizak kardiovaskularni rizik ne znači isto što i da nema kardiovaskularnoga rizika.
Minute su važne
Ukoliko imaš simptome koji se povezuju sa srčanim udarom, svaka sekunda i minuta je važna. Ako si doma, pozovi hitnu pomoć koja je obično najbrža solucija, a tehničari koji dođu mogu odmah na licu mjesta početi sa liječničkom pomoći.
EKG ima svoje granice
EKG pomaže liječnicima da dijagnosticiraju niz srčanih problem, a putem njega su vidljivi otkucaji i ritam srca, ali on ne mjeri i ne pokazuje moguću začepljenost žila.
Srčani udar nije uvijek očit
Ne dožive svi iste simptome za vrijeme srčanoga udara. Oni mogu varirati i biti suptilniji, a često su i simptomi žena drugačiji od onih koje dožive muškarci, a neki od simptoma srčanoga udara su: stezanje u prsima, kratki dah, bolovi u čeljusti, ruci ili leđima.