Zdravlje 8131 prikaza 24. siječnja 2018.

Znaš li u koje doba dana najčešće dolazi do srčanog udara?

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Liječnici to nazivaju "efektom vikenda", zbog veće učestalosti umiranja po bolnicama od krvarenja u mozgu, ugrušaka u plućima i od srčanih udara tijekom vikenda. Još 2008. jedno istraživanje je pokazalo da se po američkim bolnicama od ovakvih stanja puno više umire izvan radnih dana.

CNN sada donosi rezultate najnovijeg istraživanja, objavljene u Journal of the American College of Cardiology, prema kojima je moderna medicina uspjela izrazito povisiti stopu spašavanja ljudi od srčanih udara tijekom vikenda – sa 16 na 25,2 posto – čak je uspjela povećati stopu spašavanja pacijenata s 11,9 posto na 21,9 posto. Sve u razdoblju od 2000. do 2014.

Međutim, u slučaju srčanog udara i dalje se u jednakom omjeru češće umire vikendom noću nego danju, a statistike pokazuju da se ništa posebno nije promijenilo niti u odnosu srčanih udara vikendom u odnosu na probleme sa srcem tijekom tjedna. The British medical journal objavio je 2014. istraživanje na nešto manje od dva milijuna pacijenata iz SAD-a, Kanade i Europe, prema kojem je smrtnost među onima koji su zbog srčanog udara završili u bolnici, bila pet posto viša među onima koji su udar pretrpjeli noću ili tijekom vikenda.

Pa, ako se tome doda i prošlogodišnji izvještaj Svjetske kardiološke federacije da se najmanje 80 posto prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih žila može izbjeći, kao i to da mnoštvo ljudi pretrpi tihi srčani udar, postaje jasno koliko je važno objasniti građanima kako da prepoznaju simptome srčanog udara, posebno najave što im predstoji.

Kucanje-Srca Možda te zanima... Liječnik odgovara: Zašto mi srce brzo kuca? Zdravlje Možda te zanima... Ako želiš imati zdravo srce drži se ovih 10 zapovijedi Zdravlje

"Glavni ili tipični simptomi srčanog udara su bol u prsištu koju bolesnici često opisuju kao stezanje ili pritisak. Može se širiti u lijevu ruku ili rame (rjeđe desno), ili u obje ruke, čeljust ili u leđa. Bolesnici su blijede i znojem orošene kože", kazala je za 24sata prije nekoliko mjeseci dr. Ileana Lučić Renaud iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba.

Mnogi bolesnici pritom nemaju tipične simptome, a kod starijih ljudi i oboljelih od dijabetesa, bol niti ne mora biti glavna tegoba. Hrvatska, inače, spada među ugroženije zemlje svijeta za umrijeti od srčanih bolesti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska je 49. najugroženija nacija od 172 zemlje svijeta. Hrvatska je po tim statistikama 9. najugroženija zemlja od smrti od srčanog udara na Zapadu, ako se u Europi pod time podrazumijevaju članice EU-a. Jedine zapadne zemlje u kojima je stopa smrtnosti od srčanog udara na Zapadu viša nego u Hrvatskoj - redom su i isključivo tranzicijske, istočnoeuropske zemlje.

Prema podacima hrvatskih zdravstvenih institucija, od kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji godišnje umire 9000 ljudi, što je otprilike jedan umrli svakog sata i što kardiovaskularne bolesti čini glavnim uzrokom umiranja u Hrvatskoj. WHO kaže da je Hrvatska 49. najugroženija zbog oko 125 umrlih godišnje na 100.000 stanovnika, i to u svijetu u kojem godišnje od takvih bolesti poumire 17,3 milijuna ljudi. A do 2030., procjenjuje se, umirat će godišnje čak 23,6 milijuna.

Koja je razlika između srčanog i moždanog udara te srčanog zastoja?
 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.