Zdravlje Simptomi i pomoć 8416 prikaza 29. rujna 2016.

Ako želiš imati zdravo srce drži se ovih 10 zapovijedi

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Svjetski dan srca obilježeva se 29. rujna i tim povodom donosimo ti 10 savjeta kako možeš prevenirati nastanak kardiovaskularnih bolesti ili umanjiti već nastale tegobe. Savjete je dao akademik Davor Miličić, dr. med. specijalist internist i kardiolog dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska nažalost spada u skupinu visokorizičnih zemalja, a smatra se da je smrt svake druge osobe posljedica bolesti srca, i to najčešće jer ljudi previše puše, premalo se kreću, imaju loše prehrambene navike i previše ih je s povišenim krvnim tlakom.

Kako prevenirati bolesti srca i prepoznati rizik?

"To je pitanje svih pitanja! Zašto obolijevamo i umiremo od kardiovaskularnih bolesti, kada genetika sudjeluje u sveukupnom riziku svega dvadesetak posto, a ostalo otpada na okoliš, način života te pravodobno otkrivanje i uklanjanje ili liječenje rizičnih čimbenika. Svi znamo da pušenje, neliječena hipertenzija i poremećaj metabolizma masti, šećerna bolest, nekretanje i pretilost predstavljaju vodeće čimbenike kardiovaskularnog rizika. Znamo, ali premalo poduzimamo kako bismo otklonili ili umanjili djelovanje ovih rizičnih silnica na naše kardiovaskularno zdravlje. Tema se doživljava kao dosadna: svi to dobro znaju, ali ujedno i misle: neće baš mene! Uvijek se nađe neki primjer koji služi za opravdanje, poput Pero je debeo, puši, pije i izbjegava tjelovježbu, a doživio je 80 godina.

Da, moguće, ali to su iznimke od pravila. Primjerice, neliječena ili nedostatno liječenaje  arterijska hipertenzija danas je proglašena glavnim uzrokom 'prijevremene' smrtnosti u svijetu, pušenje je navika koju odlikuje 50 postotna smrtnost – polovica pušača umrijet će zato što puši. Doista, vjerojatno nije odviše zabavno propovijedati zdrav život: kretanje, nepušenje, zdravu prehranu, ranu dijagnozu i lliječenje hipertenzije ili dijabetesa. Ali u zemljama sjeverne Europe, koje su, za razliku od mediteranskih zemalja, bile do unatrag dvadesetak godina područja visokog kardiovaskularnog rizika i smrtnosti, zahvaljujući sustavnim programima i masovnim pridržavanjem načela prevencije uspjelo se toliko smanjiti kardiovaskularnu smtnost i pobol, da su te zemlje ušle u kategoriju niskorizičnih zemalja. Ponavljam kao više puta ranije: zdravlje našega srca držimo u vlastitim rukama", objasnio je akademik Miličić.

 | Author: Žarko Bašić/PIXSELL Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Top deset savjeta za zdravo srce

  • Bolesti srca događaju se mnogima, pa iima na umu da i ti imaš veliku šansu u doglednome vremenu oboljeti ili umrijeti od posljedica srčanožilne bolesti. Naime, čak polovica sveukupnih uzroka smrti u nas otpada na bolesti srca i krvnih žila.
  • Nasljeđe u riziku nastanka srčanožilnih bolesti za većinu ljudi sudjeluje sa svega  25 posto, ako si u bliskih srodnika imala prerano oboljele ili umrle od bolesti srca ili moždanog udara (muški do 55 godina, žene do 60 godina) pretpostavlja se da je tvoj rizik veći nego nekoga bez bolesti srca u bliskih srodnika.
  • Kardiovaskularne bolesti ponajviše su uzrokovane izvanjskim čimbenicima – okolišem i životnim navikama.
  • Bolest povišenog krvnog tlaka jedan je od vodećih rizičnih čimbenika za nastanak ateroskleroze i oštećenja srca, ali i drugih organa poput bubrega. Rano otkrivanje te rano započimanje liječenja i uzimanje trajno propisanje terapije s ciljem postizanja optimalnih vrijednosti krvnoga tlaka jedan je od vrlo važnih koraka za sprječavanje nastanka infarkta miokarda, moždanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti.
  • Povišene masnoće u krvi, poglavito tzv. LDL-kolesterol iznimno je važan čimbenik kardiovaskularnog rizika. U ljudi koji još nemaju kardiovaskularnu bolest poželjno je da LDL-kolesterol ne bude veći od 3.0 mola/l, a u osoba koji su već preboljele srčani ili moždani udar ili imaju udružene druge čimbenike rizika LDL-kolesterol ne bi smio biti viši od 1.8 mmol/l. Blaže povišenje masnoća može se postići promjenom prehrane i tjelovježbom, ali većina osoba visokog ili vrlo visokog rizika uz navedeno mora trajno uzimati lijekove.
  • Šećernu bolest treba što ranije otkriti i liječiti, kako bi se uklonila njezina nepovoljna djelovanja na kardiovaskularni sustav. Blagi oblici šećerne bolesti mogu se kontrolirati primjerenom prehranom i tjelovježbom, a neki bolesnici pored toga trebaju uzimati i lijekove.
  • Pušenje treba u cijelosti iskorjeniti. To je navika koja predstavlja vrlo važan nezavisan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Osim toga, pušenje je povezano I s nastankom zloćudnih bolesti. Zaključno, pušenje duhana je navika koja uzrokuje smrt u svake druge osobe koja puši.
  • Pretilost također predstavlja bitan čimbenik kardiovaskularnog rizika. Potrebno je saznati svoju idealnu tjelesnu težinu i postupno je ostvariti te održavati.
  • Zdrava prehrana vrlo je važna za kardiovaskularno zdravlje: što više svježeg voća i povrća, orašastih plodova, mahunarki. Izbjegavati prerađenu i suhomesnatu hranu, prženje hrane, gazirana i negazirana zaslađena pića, kao i “brzu hranu” koja je u pravilu hiperkalorična i prepuna nezdravih masnoća.
  • Alkohol potpuno izbaciti u osoba s povišenim vrijednostima triglicerida, bolestima jetre i drugim razlozima za ustezanje od alkohola. Osobe koje konzumiraju alkohol ne bi smjele uzimati više od 10 g ako su žene odnosno 20 g alkohola ako su muškarci (npr. 1 odnosno 2 dcl vina).
  • Tjelovježba je jedan od bitnih preduvjeta kardiovaskularnog zdravlja. Minimalna tjelesna aktivnost je 30-ak minuta umjerenog hoda. Sve što je više od toga vrlo je poželjno. Nisu preporučljive prekomjerne, ekstremne tjelesne aktivnosti.

Doznaj razloge zbog kojih srce ubrzano kuca.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.