I srčani udar i srčani zastoj su opasna stanja, a srčani zastoj češće rezultira smrću. U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive srčani zastoj preživi njih tek pet do 10.
U Hrvatskoj svakog sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, što čini 24 osobe u jednom danu. Za sada nema točnih epidemioloških podataka o preživljavanju nakon izvanbolničkog srčanog zastoja za Hrvatsku, ali procjenjuje se da od 100 osoba koje dožive srčani zastoj preživi njih tek 5 do 10.
Što je srčani zastoj?
Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv, tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima pa za nekoliko minuta osoba umire. Jedini postupak kojime se to može spriječiti je brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i rano započinjanje oživljavanja. Srčani zastoj se ne događa samo starim i bolesnim osobama. Brojni nam primjeri pokazuju da su žrtve iznenadne srčane smrti često sportaši u punoj snazi koji dotada nisu ni od čega bolovali. S obzirom na to da se 80 posto srčanih zastoja događa izvan bolnice, postoji velika šansa da se u takvoj situacije nađe bilo koji sugrađanin. Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje smanjuju se za 10 posto svake minute tijekom koje se ne provodi oživljavanje. Već nakon četiri minute srčanog zastoja mozak je nepovratno oštećen, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje. Kao i u mnogim europskim zemljama, u Hrvatskoj prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem iznosi 11 do 13 minuta. Stoga, ako se ne provodi oživljavanje do dolaska hitne medicinske pomoći, male su šanse da priča osobe sa srčanim zastojem sretno završi.
Uzroci srčanog zastoja
"Najčešći uzrok koji dovodi do ovog stanja su srčane aritmije, od kojih 80 % čine ventrikularne tahiaritmije (ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija). U pozadini nastanka tahiaritmija najčešće (oko 70 %) se nalazi koronarna bolest srca. Arest u malom postotku može nastati i u odsutnosti strukturne bolesti srca (predoziranje, infekcija itd.)", piše Pliva zdravlje.
Ventrikularna fibrilacija (VF) se događa kada električna aktivnost srca postane toliko kaotična da srce prestane pumpati, umjesto toga podrhtava ili 'fibrilira'. Glavni uzroci srčanog zastoja povezani sa srcem su:
- srčani udar (uzrokovan koronarnom bolešću srca)
- kardiomiopatija i neka nasljedna srčana oboljenja urođene bolesti srca
- bolesti srčanih zalistaka
- akutni miokarditis (upala srčanog mišića).
Neki drugi uzroci srčanog zastoja uključuju:
- strujni udar
- predoziranje drogom
- teško krvarenje (poznato kao hipovolemijski šok) gubitak velike količine krvi
- hipoksija - uzrokovana velikim padom razine kisika.
Kako prepoznati srčani zastoj i pružiti prvu pomoć
Srčani zastoj obično se događa bez upozorenja. Ako je netko u srčanom zastoju, iznenada kolabira i bit će u nesvijesti, neće reagirati i neće disati ili disati normalno. Bez hitnog liječenja ili medicinske pomoći, osoba će umrijeti. Ako vidiš da netko ima srčani zastoj, odmah nazovi hitnu pomoć i počni s oživljavanjem (masaža srca).
Josip Družijanić, dr. med. u sklopu javnozdravstvene kampanje "Oživi me" opisao je postupak hitnog oživljavanja: "Prije svega, moramo provjeriti je li osoba pri svijesti, pazeći pritom na vlastitu sigurnost. Ako osoba nije pri svijesti, potrebno je otvoriti njen dišni put i zatim provjeriti diše li. Ako osoba ne diše ili ako povremeno nepravilno uzdahne, znači da je vjerojatno u srčanom zastoju. Potrebno je odmah pozvati Hitnu medicinsku službu na broj 194 ili 112 te započeti postupak oživljavanja. Oživljavanje odraslih osoba započinje primjenom 30 snažnih i brzih pritisaka na sredinu prsnog koša. Nakon toga, ako su laici trenirani, trebaju primijeniti dva upuha te nastaviti oživljavati u omjeru 30 pritisaka pa dva udaha, sve do dolaska hitne pomoći.”
Defibrilatori s javnim pristupom često se nalaze na mjestima kao što su željezničke postaje i trgovački centri. Svatko ga može koristiti i za to nije potrebna obuka.
Što je srčani udar i što ga razlikuje od srčanog zastoja?
Iako se često koriste za opisivanje iste stvari, ova dva stanja su poprilično različita. "Srčani udar se događa kada se jedna od glavnih srčanih arterija začepi, uzrokujući tako smanjen pritok krvi u srce", objašnjava Jeniifer Haythe, doktorica Centra za kardiovaskularno zdravlje žena Medicinskog centra Sveučilišta u Kolumbiji. To može biti uzrokovano nakupinama plaka u arterijama, koje mogu puknuti i formirati krvne ugruške, zaustavljajući tako protok krvi.
Srčani zastoj pak, nastupa kada srce sasvim prestane s radom ili kad mu su mu otkucaji drastično ubrzani. On ponekad može biti uzrokovan i srčanim udarom, kako kaže doktorica Haythe, no i sepsom, nekom traumom, plućnom embolijom, infekcijom i problemima sa srčanom aritmijom.
"To su dva sasvim različita problema", nastavlja doktorica Shephal Doshi, upraviteljica kardiološke i elektrostimulacije na Providence Saint John’s centru za zdravlje u Santa Monici. "Srčani udar je u suštini problem pumpanja krvi, dok je srčani zastoj električni 'kratki spoj'". Dok su oba stanja iznimno ozbiljna, srčani udar može biti i srednje jak, dok će zastoj češće rezultirati smrću.
Smanji rizik od iznenadnog srčanog zastoja i srčanog udara redovitim pregledima, testiranjem na srčane bolesti i zdravim načinom života.
