Smrt na nogometnom terenu događa se se zato jer osoba nije znala da ima grešku na srcu. Nedavni događaj uznemirio je svjetsku javnost kada se danski reprezentativac Christian Eriksen (29) na kraju prvog poluvremena srušio na terenu. Liječnici su se 20 minuta borili za njegov život. Zahvaljujući brzoj liječničkoj intervenciji Eriksen se sada uspješno oporavlja od srčanog udara u bolnici. Kako spriječiti srčane udare kod sportaša objasnio je dr. Stanko Uzelac, kardiolog iz Zagreba. Prof. Dragan Primorac predstavio je "Hrvatski model prevencije iznenadne srčane smrti sportaša...".
Kada govorimo o pritajenim srčanim smetnjama, uglavnom govorimo o nečemu što se može definirati kao iznenadni događaj, a to je najčešće iznenadna smrt. Po definiciji iznenadna smrt je ona koja nastupi unutar jednog sata od događaja.
"Kada se govori o iznenadnoj smrti čiji je uzrok pritajena srčana smetnja razlikuje se iznenadna smrt kod mlađih osoba, a to su po definiciji osobe do 35. godine i starijih od navedene dobi. Uzrok iznenadne smrti je najčešće hipertrofična kardiomiopatija - urođeno zadebljanje srčanog mišića. Srce kod hipertrofične miokardiopatije postaje deblje i tvrđe nego normalno i obično je posljedica naslijeđenog genetskog poremećaja. Takvo stanje stvara predispoziciju iznenadne smrti. Učestalost navedene pojave je jedan na 100 tisuća stanovnika. U Hrvatskoj imamo oko 40 iznenadnih smrti godišnje", objašnjava dr. Uzelac, kardiolog.
Liječnik tumači da u 20 posto slučajeva iznenadne smrti postoje i druge bolesti srca koje su genetski determinirane. Također je istaknuo da je kod svih iznenadnih srčanih smrti (kod starijih i mlađih osoba koje imaju i druga koronarna oboljenja) u podlozi srčana aritmija koja se zove ventrikularna fibrilacija: "To je poremećaj srčanog ritma, prilikom kojeg su otkucaji srca brzi i nepravilni, što uzrokuje vrlo brzo treperenje srčanih komora, umjesto pumpanja krvi te dolazi do snižavanja krvnog tlaka i smanjenog dotoka krvi u vitalne organe. Klijetka ima oko 300 treptaja u minuti i ako osoba nije u bolnici, mozak u roku od šest minuta odumre."
Smrt na nogometnom terenu
O pritajenim srčanim smetnjama u javnosti najčešće se govori nakon što se dogodi tragična smrt na sportskom terenu, kada se naoko zdravi i snažni sportaši sruše mrtvi bez očiglednog razloga, kao što je na proljeće ove godine preminuo mladi nogometaš Otoka Dejan Oršuš pa 2017. Mato Čuljak (rođenim 1975.) osnivačem Futsal Dinama. Prije osam godina preminuo je Ivan Turina bivši golman Dinama u 33 godini života. Ili najnoviji slučaj koji je uznemirio svjetsku javnost kada se danski reprezentativac Christian Eriksen (29) na kraju prvog poluvremena samo srušio na terenu. Liječnici su se 20 minuta borili za njegov život. Zahvaljujući brzoj liječničkoj intervenciji Eriksen se sada uspješno oporavlja od srčanog udara u bolnici.
Osoba s hipertrofičnom miokardiopatijom može normalno proživjeti život, a da nikada ne sazna da je imala tu smetnju, ali ako se bavi profesionalnim sportom ili je izložena velikim naporima ta smetnja može biti kobna.
U svijetu sporta niz je takvih slučajeva za koje dr. Uzelac objašnjava da ih nije jednostavno prevenirati i objašnjava zašto: "Obaveza svake osobe koja se bavi natjecateljskim sportom bilo profesionalno ili amaterski je da obavi elektrokardiogram (EKG) srca te fizikalni pregled, kod nas je to obavezno. Međutim, osjetljivost tih pregleda nije stopostotna, ali se uglavnom da naslutiti, ako nešto nije u redu što je implikacija za slanje osobe na daljnju obradu, a to je ultrazvuk srca.
Nogometaš Christian Eriksen nakon srčanog udara koji je doživio za vrijeme utakmice, uspješno se oporavlja zahvaljujući brzoj medicinskoj intervenciji
U razvijenim zemljama poput SAD-a profesionalni sportaši moraju napraviti obavezno ultrazvuk srca kako bi se isključilo urođeno zadebljanje srčanog mišića koje stvara podlogu za ventrikularnu fibrilaciju, ali za naše uvjete nije realno da se svima radi ultrazvuk jer bi bilo preskupo. Međutim, ponavljam, ako ima bilo kakve sumnje naravno da ta osoba ide na daljinu obradu."
Normalan život je moguć, ali ne i bavljenje sportom
Kada je terapija u pitanju dr. Uzelac objašnjava da osobe s dijagnozom zadebljanja srčanog mišića mogu voditi normalan život s tim da redovito dolaze na kontrolu, ali im se zabranjuje profesionalno bavljenje sportom. "Međutim, ako osoba ima bilo kave potvrđene srčane aritmije ili je gubila svijest onda su dvije stvari koje radimo. Prva je ugradnja antitahikardijskog pacemakera koji ima kompjuterski senzor. Taj senzor osjeti tahikardiju, pošalje elektro šok te tako osobi spasi život. U Hrvatskoj ih ugradimo oko 20, 30 godišnje, vrlo su skupi, ali odlično funkcioniraju i osobe koje ih nose su zaštićene.
Zadebljani srčani mišić se može sužavati i mehanički. Operacija je vrlo kompleksna, ali se pored nje može napraviti i alkoholna ablacija. Iglom se dođe do srčanog mišića koji je zadebljan te se uštrcavanjem alkohola napravi ožiljak i mišić se stanji. Ako postoje aritmije koje su dokazane i već su ugrozile tog pacijenta ugrađuje se antitahikardijski pacemaker",
pojasnio je kardiolog i istaknuo da je osim primarne prevencije koja se odnosi na pregleda važna i sekundarna, a znači postavljane što većeg broja defibrilatora na javna mjesta. "Ako postoji defibrilator, osobi koja doživljava infarkt, njegovim pravilnim rukovanjem može biti spašen život", kaže Dr. Uzelac i dodaje da bilo koja urođena srčana smetnja može biti izvor aritmije, ali da nisu sve opasne po život. Dr. Uzelac je izjavu o uzrocima iznenadne srčne smrti dao 2017. godine za portal Zdrava Krava koji se sada zove missZDRAVA.
"Hrvatski model prevencije iznenadne srčane smrti u sportaša analizom ciljanih gena i pripadajućih mutacija povezanim sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti sportaša"
Model je predstavljen u HNS-u u travnju ove godine te je objavljen u znanstvenom časopisu Frontiers in Medicine. U objavljenoj studiji analiziran je do sada najveći broj gena povezanih s nizom nasljednih kardioloških stanja koja dovode do iznenadne srčane smrti, točnije 294 gena. Među analiziranim genima su i oni koji dovode do raznih poremećaja električne aktivnosti srca uključujući nasljedne poremećaje ionskih kanala srca poput sindroma produljenog QT intervala, Brugadinog sindroma, ali i geni čije promjene dovode do strukturnih promjena srca poput kardiomiopatija (najčešće hipertrofijska kardiomiopatija) te niza drugih stanja.
“HNS je od početka realizacije projekta već u dva navrata liječnicima svih hrvatskih reprezentacija te klubovima Prve i Druge HNL te Prve HNLŽ, uputilo dopis u kojem ih poziva da igrače iz rizičnih skupina pravovremeno pozovu na pregled od strane nadležnog liječnika. Time se HNS globalno pozicionirao kao prvi nogometni savez na svijetu koji je predložio ovakav oblik sustavnog genetičkog testiranja s ciljem prevencije iznenadne srčane smrti,” rekao je Davor Šuker, predsjednik HNS-a prilikom predstavljanja projekta, piše Novi list. Testu se mogu podvrgnuti i osobe koje se ne bave profesionalnim sportom, a imaju sumnje za zdravlje srca ili obiteljsku anamnezu.
