Udio odraslih osoba u Hrvatskoj s debljinom je 20%, dok ih je prekomjerno uhranjenih 40%, što znači da stojimo na vrhu ljestvice europskih zemalja s problemom prekomjerne težine. Samim time raste i rizik od brojnih bolesti, čiji je popis nažalost, predugačak.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, povećana tjelesna masa smanjuje kvalitetu života, radnu sposobnost, životni vijek i povećava rizik od oboljenja za bolesti u nastavku.
Mentalni poremećaji
Kod brojnih oboljelih javlja se depresija jer pretilost izaziva emocionalne probleme poput manjka samopouzdanja što se može razviti u kliničku, dugoročnu depresiju. To potvrđuje i veliki postotak pretilih ljudi koji pate od depresije.
"Najčešći psihološki poremećaji koji se javljaju kao posljedica pretilosti su nisko samopoštovanje, negativna slika o vlastitom tijelu te depresivnost. Pretile osobe doživljavaju diskriminaciju na profesionalnom planu, na javnim mjestima, a nerijetko i od strane zdravstvenih djelatnika. Zbog toga se osjećaju nesposobno, neuspješno, posramljeno, nezadovoljne su tjelesnim izgledom te izbjegavaju socijalne situacije u kojima su izložene pogledima i vrednovanju drugih ljudi. Nerijetko utjehu traže u hrani i time ulaze u začarani krug iz kojeg teško mogu izaći bez stručne pomoći", kaže doc. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr.med., specijalist internist, subspecijalist endikrolog - dijabetolog iz KBC Rijeka te potpredsjednica Hrvatskog društva za debljinu HLZ.
Debljina potiče upale u tijelu, a poznato je da svako stanje upale u organizmu povećava rizik za nastanak ateroskleroze i tromboze odgovornih za nastanak moždanog udara.
Ona može biti udružena s drugim čimbenicima rizika poput hipertenzije, dislipidemije, šećerne bolesti tipa 2, metaboličkog sindroma, koronarne srčane bolesti, fibrilacije atrija, migrene te apneje u snu. Ta stanja su samo neke od brojnih komplikacija debljine, a istovremeno su i rizični čimbenici za nastanak moždanog udara. Kod debljine u kojoj postoji više bolesti, tj. rizičnih faktora dodatno se povisuje rizik za moždani udar.
Problemi s disanjem
Pretilost izazova plućne bolesti poput astme i apneje u snu. Zbog smanjenog kapaciteta pluća pretile osobe dišu kratkim udasima što ih čini više podložnim iritacijama, a tako i oboljenjima.
Apneja u snu također je jedna od respiratornih bolesti koja dovodi do poteškoća disanja noću, a simptomi su slični astmi, poput teškog disanja (šištanja) i kratkog daha.
"Pretilost je povezana s nizom bolesti dišnog sustava kao što su sindrom opstruktivne apneje u snu, hipoventilacijski sindrom, kronična opstruktivna bolest pluća te astma. Sve pretile osobe ne moraju imati uočljive probleme s disanjem, no što je stupanj debljine veći, to je veći i rizik za razvoj poremećaja dišnog sustava.
Tako se primjerice opstruktivna apneja u snu, poremećaj karakteriziran opetovanim prestancima disanja tijekom spavanja uslijed kolapsa gornjih dišnih puteva, javlja u čak 90% osoba s ekstremnom debljinom. Dodatni čimbenici koji pridonose razvoju ovog poremećaja su veliki opseg vrata i anatomski uski gornji dišni putevi.", objašnjava dr. Sanja Klobučar Majanović.
Bolesti srca i krvnih žila
Zaustavimo li se na gornjem dijelu trupa, dolazimo do jednog od najproblematičnijih područja - srca. Pretilošću se na ovom području tijela može izazvati visok tlak, kolesterol i masnoće te opasnost od srčanog udara.
Istraživanja su pokazala kako se rizik od srčanog udara povećava do 45. godine, a kod pretilih osoba ta se granica spušta na 35. godinu života. Dobra vijest je da čak i najmanji gubitak na kilaži povoljno djeluje na smanjenje rizika od bolesti srca i srčanog udara.
Visoki kolesterol javlja se kod pretjeranog unosa trans-masti, prerađenog šećera i ostale hrane s visokim udjelom 'lošeg' kolesterola. Zbog toga dolazi di začepljenja žila i arterija što otežava rad srca. U kombinaciji s visokim krvnim tlakom i/ili dijabetesom može biti fatalan zbog velike šanse od srčanog udara.
"Mehanizmi nastanka srčanožilnih poremećaja u pretilih osoba su višestruki i međusobno povezani. Masno tkivo, posebno ono smješteno u trbušnoj šupljini, tzv. visceralno masno tkivo, izvor je čitavog niza proupalnih čimbenika koji dovode do razvoja kronične upale niskog stupnja, smanjene osjetljivosti tkiva na inzulin, sklonosti ka pojačanom zgrušavanju krvi te poremećaju endotela, tankog sloja stanica koje oblažu unutrašnju površinu krvnih žila i u izravnom su kontaktu s krvlju, što predstavlja osnovu za razvoj ateroskleroze.
Tijekom vremena, počinju se nakupljati masne naslage u stijenci krvne žile čime dolazi do njihova otvrdnuća i sužavanja, a time i smanjene opskrbe organa krvlju. Nadalje, u pretilih osoba je povećan volumen krvi u cirkulaciji kao i otpor protoku krvi što rezultira pojavom povišenog krvnog tlaka. Navedene cirkulacijske promjene dugoročno opterećuju srce te u konačnici mogu dovesti do slabljenja srčanog mišića odnosno zatajivanja srca.
Pojavnost srčanožilnih bolesti u pretilih osoba je dvostruko veća nego u općoj populaciji.", kaže dr. Klobučar Majanović.
Dijabetes tipa 2
Većina ljudi koji imaju dijabetes tipa 2 je pretilo ili previše uhranjeno. Kako se ne bi razvila ova bolest, treba se što prije započeti sa zdravim načinom života - uravnoteženom prehranom i tjelovježbom uz dovoljno sna.
"Kao što je već spomenuto, visceralno masno tkivo je izvor brojnih proupalnih čimbenika i slobodnih masnih kiselina koji smanjuju osjetljivost tkiva na inzulin. Kako bi se nadvladala inzulinska rezistencija i omogućio ulazak glukoze u stanice, poglavito mišića, masnog tkiva i jetre, beta stanice gušterače stvaraju sve veće količine inzulina što dovodi do njihovog postupnog iscrpljivanja.
Disfunkcija beta stanica gušterače i neosjetljivost na inzulin tijekom vremena mogu dovesti do porasta razine glukoze u krvi i drugih manifestacija šećerne bolesti.", objašnjava dr. Klobučar Majanović.
Karcinom
Istraživanja objašnjavaju povezanost karcinom i pretilosti sa stanjem upale koja se događa u tijelu zbog prekomjerne težine. Ona uzrokuje oštećenje strukture DNA što vodi do razvoja karcinoma.
Pored toga, masno tkivo proizvodi prevelike količine estrogena koje povezuju s uzrokovanjem karcinoma grudi, jajnika, raka endometrije, bubrega i drugih.
"Prekomjerna tjelesna masa izravno je povezana s rizikom od nastanka većeg broja malignih bolesti kao što su karcinom debelog crijeva, karcinom dojke, endometrija, jednjaka te bubrega.
Debljina se povezuje i s nastankom raka jetre, žučnog mjehura i gušterače, a moguće je i da povećava rizik od nastanka zloćudnih bolesti krvotvornih organa. U pretilih osoba dolazi do promjene metabolizma spolnih hormona, inzulina i inzulinu sličnih čimbenika rasta koji mogu dovesti do nekontrolirane diobe stanica.
Dodatni čimbenici koji doprinose povećanoj pojavnosti malignih bolesti u pretilih osoba su kronična upala, oksidativni stres, hipoksija uzrokovana debljinom te funkcionalno slabljenje imunosnog sustava.", upozorava dr. Klobučar Majanović.
Giht
Ova bolest napada zglobove, a uzrokuje ju previše mokraćne kiseline u krvi. Višak mokraćne kiseline pretvara se u kristale i zaustavlja u zglobovima, a što više kilograma osoba ima, to je veća šansa da će razviti ovu bolest.
Niz se nastavlja; svakim se danom pronalazi sve više i više bolesti koje uzrokuje pretilost, koja je i sama po sebi bolest. Riješiti ovaj jedan uzrok mnogim bolestima znači spasiti si život u budućnosti, a prvi korak prema tome je životna promjena koja uključuje novi način prehrane i podizanje razine aktivnosti u životu.
