U Hrvatskoj je pretilo 20, 37 posto ljudi. Među onima koji su preboljeli moždani udar pretilo je 66 posto muškaraca i 75 posto žena, kaže prof. dr. sc Mijo Bergovec, internist i kardiolog iz poliklinike Centar.
Među ljudima s povišenim krvnim tlakom debelih je 78 posto muškaraca i 74 posto žena, a među oboljelima od šećerne bolesti tipa 2 debelih je 79 posto muškaraca i 84 posto žena. Zato se smatra da pretilost skraćuje život, upozorava dr. Bergovec i dodaje da je pretilost značajan rizični čimbenik za razvoj vodećih uzroka pobola i pomora.
Pet faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti
"Najvažniji čimbenici rizika za kardiovaskularne, zloćudne i kronične respiratorne bolesti te dijabetes su prekomjerna
težina, pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i pijenje alkohola", objašnjava dr. Bergovec. Ističe kako od svih poznatih rizika samo debljina predstavlja značajan rizik za razvoj svih navedenih bolesti, a glavni razlog je povećana količina masti u tijelu. "Povećana količina masti u stjenkama krvnih žila uzrokuje aterosklerozu krvnih žila srca i mozga, koja dovodi do srčanog i moždanog udara", kaže dr. Bergovec, koji je objasnio mehanizam nastajanja karcinoma uzrokovanog pretilošću na primjeru karcinoma želuca.
Hrvatska je sedma u EU po broju pretile djece
"Pretpostavlja se da prevelike količine masti u tijelu dovode do kronične upale, posebice u gastrointestinalnom traktu, što može dovesti do karcinoma želuca", kaže dr. Bergovec. Pretilost je česta u svakoj dobi - u pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije češća u žena nego u muškaraca. Osnovni uzrok debljine je neravnoteža između unosa i trošenja energije, čemu najviše pridonose sjedilački način života i nepravilna prehrana, kaže dr. Bergovec i upozorava da je debljina i dječja bolest, a Hrvatska je sedma u Europi po stopi djece s prevelikom masom.
Debljina skraćuje život i do deset godina
"Liječnici upozoravaju da će najmanje jedno od troje debele djece biti debelo i u odrasloj dobi, a debljina skraćuje život i do deset godina", upozorava dr. Bergovec. Nastavlja kako je debljinu moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom te redovitom fizičkom aktivnošću, dok je prehrana bogata mastima jedan od glavnih uzroka pretilosti.
"Gubitak suvišnih kilograma veći od 10 kilograma u odraslih smanjuje rizik od prerane smrti za 20 posto, snižava krvni tlak za 10-20 mmHg, razinu povišene glukoze za 50 posto, a vrijednosti povišenih triglicerida i kolesterola 20 do 30 posto. Povećava vrijednosti HDL (dobrog) kolesterola za osam posto i osjetno popravlja omjer LDL/HDL kolesterola", objašnjava dr. Bergovec i nastavlja kako je debljinu moguće liječiti promjenama načina života: dijetom i fizičkom aktivnošću.
Procijena vlastite težine
"Terapiju lijekovima u odraslih može se preporučiti samo nakon procjene učinka dijetalnog režima i adekvatne dnevne fizičke aktivnosti u pacijenata koji unatoč tome nisu dostigli potrebnu (i željenu) tjelesnu težinu", kaže dr. Bergovec. Ako unatoč svim mjerama konvencionalna i terapija lijekovima nisu učinkovite u ekstremno pretilih, razmislite o kirurškom liječenju, savjetuje prof. Bergovec.
Želite li procijeniti jeste li pretili, jedan od alata je indeks tjelesne mase. Od svih poznatih indeksa, najuže je povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izračunati. Izračun se temelji na odnosu tjelesne težine i kvadrata visine osobe - kaže prof. Bergovec
Drugi način procjene debljine je mjerenje opsega struka oko pupka. U žena opseg struka veći od 80 cm predstavlja povišeni rizik, a opseg struka veći od 88 cm predstavlja značajno povišeni rizik za nastanak bolesti povezanih s debljinom. Kod muškaraca opseg struka od 94 cm predstavlja povišeni rizik, a veći od 102 cm značajno povišen rizik.
Na crnom popisu je čak 13 vrsta karcinoma
Pretilost povećava rizik za 13 vrsta karcinoma, osam više nego što se ranije mislilo, otkrili su istraživači Međunarodne agencije za istraživanje raka. Uz karcinom maternice, jednjaka, bubrega, dojke i debelog crijeva, pretilost može uzrokovati karcinom želuca, jetre, žučnog mjehura, gušterače, jajnika, tumore moždane ovojnice, karcinom štitnjače i multipli mijelom.
