Pušenje je štetno, a posljedice pušenja možemo nabrajati dugo. Jedna na koju ne mislimo često je – veći rizik od demencije.
Ne otkrivamo toplu vodu kad kažemo da je pušenje štetno, a za što je točno štetno – možemo početi nabrajati. Neke posljedice vidimo, neke se ne moramo niti truditi povezivati jer je poveznica jasna, a neke su skrivene tako da ih ne vidimo na prvu. I redovno se otkrivaju nove poveznice pušenja i štetnih posljedica, pa je tako novo istraživanje pokazalo da pušenje povećava rizik od demecije.
Točnije, istraživači su ustanovili da se rizik od demencije povećava s brojem cigareta popušenih u danu. Kod onih koji puše 10 cigareta dnevno rizik je veći za 16 %, a kod onih koji puše 20 cigareta dnevno za 34 % u usporedbi s osobama koje nikada nisu pušile.
Ovaj je pregled istraživanja obuhvatio oko 2,8 milijuna ljudi, a pokazao je da je pušenje povezano s povećanim rizikom od demencije, Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, pri čemu rizik raste s porastom broja cigareta popušenih dnevno. Prema studiji koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Curtin u Australiji, a koja je objavljena u časopisu eClinicalMedicine, pušači su izloženi 31 % većem riziku od razvoja demencije u usporedbi s osobama koje nikada nisu pušile. Rizik je iznosio 40 % za Alzheimerovu bolest i 52 % za vaskularnu demenciju.
Glavni istraživač Mario Serfo izjavio je da rezultati ukazuju na potrebu da se obrati pozornost na utjecaj pušenja na zdravlje mozga, uz već dobro poznate rizike za srce i pluća te vjerojatnost razvoja raka. Dodao je da veza između pušenja i demencije postaje snažnija kako se povećava broj popušenih cigareta.
A što je s onima koji su pušili, pa prestali? Studija je pokazala da osobe koje su prestale pušiti nisu izložene većem riziku od razvoja demencije u usporedbi s onima koji nikada nisu pušili, te da je njihov rizik manji nego kod osoba koje nastavljaju pušiti.
Ipak, istraživači su pojasnili da rezultati studije ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu između pušenja i demencije, ali pridonose znanstvenim dokazima koji sugeriraju da bi prestanak pušenja mogao pomoći u smanjenju rizika od razvoja te bolesti.
Blossom Stephan, koautorica studije, istaknula je da je važno zdravlje mozga uključiti u rasprave o rizicima pušenja i zdravstvenim prednostima prestanka pušenja. Istraživači su se složili da je važno kampanje za kontrolu pušenja proširiti i na utjecaj pušenja na funkciju mozga i kognitivne sposobnosti, uz dobro poznate rizike za srce i pluća te vjerojatnost razvoja raka. U tom kontekstu preporučili su uključivanje upozorenja o zdravlju mozga na kutije cigareta i njihovo uključivanje u programe prestanka pušenja kako bi se podigla svijest o zdravstvenim posljedicama konzumacije duhana.
Isto tako pozvali su na daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo utječu li vrijeme prestanka pušenja i duljina apstinencije na razinu rizika od demencije.