Zdravlje 18. kolovoza 2025.

15 čimbenika rizika za ranu demenciju koji bi vas mogli iznenaditi

Foto: Freepik
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Genetika je samo jedan dio slagalice - iako ima svoju ulogu, mnogi drugi čimbenici oblikuju naše zdravlje i dobrobit. To posebno vrijedi kada govorimo o ranoj demenciji, čiji se rizik može smanjiti upravo kroz promjene u načinu života.

Studija iz 2023. godine, koju su proveli Sveučilište u Exeteru i Sveučilište Maastricht, a objavljena je u časopisu JAMA Neurology, identificirala je neke od čimbenika koji mogu dovesti do ranih slučajeva demencije – a neki od njih mogli bi vas iznenaditi.

Znanstvenici su analizirali ponašanje više od 350 000 sudionika mlađih od 65 godina diljem Ujedinjenog Kraljevstva kako bi proučili ranu demenciju, koja se javlja prije 65. godine. Utvrdili su da postoji 15 čestih čimbenika koji mogu doprinijeti ranom razvoju ove bolesti. Nekoliko njih povezano je s genetikom i drugim elementima izvan naše kontrole, no mnogi se mogu promijeniti kroz životne navike, piše Huff Post.

Studija je značajna za stručnjake jer “promatra čimbenike rizika za  ranu demenciju na način koji je do sada primjenjivan samo kod kasnije pojave demencije”, kaže dr. Kevin Bickart, docent neurologije na David Geffen School of Medicine na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu. Studija se temelji na “vrlo velikom uzorku koji je praćen od početnog zdravog stanja do dijagnoze demencije uz prikupljanje opsežnih podataka.”

Evo što biste trebali znati.

Možda te zanima... Demencija se najčešće dijagnosticira tek 3,5 godine nakon pojave prvih simptoma Zdravlje

Najveći čimbenici rizika za ranu demenciju

Ova opsežna studija proučavala je 39 mogućih čimbenika rizika i utvrdila da njih 15 najviše utječe na razvoj demencije prije 65. godine života. Ti čimbenici uključuju:

  • Socijalnu izolaciju
  • Nižu formalnu razinu obrazovanja
  • Niži socioekonomski status
  • Nošenje dviju kopija APOE gena (marker koji utječe na rizik od Alzheimerove bolesti)
  • Nedostatak vitamina D
  • Oštećenje sluha
  • Poremećaj u konzumaciji alkohola
  • Potpuna apstinencija od alkohola
  • Depresiju
  • Visoku razinu C-reaktivnog proteina
  • Smanjenu snagu stiska ruke (tjelesna slabost)
  • Ortostatsku hipotenziju (vrstu niskog krvnog tlaka)
  • Moždani udar
  • Dijabetes
  • Srčane bolesti

Iako su neki prepoznati rizici izvan vaše kontrole – poput nošenja APOE gena ili socioekonomskog statusa – mnoge druge stvari možete kontrolirati kroz promjene životnog stila.

Možda te zanima... Ova vrsta vježbanja može smanjiti rizik od demencije za 88 posto Fitness

Što možete učiniti da smanjite rizik od rane demencije

Općenito, rezultati studije u skladu su s onim što medicinski stručnjaci savjetuju već godinama.

Dr. Arman Fesharaki-Zadeh, docent psihijatrije i neurologije na Yale School of Medicine, preporučuje tri “mjere životnog stila” koje biste mogli razmotriti kako biste smanjili rizik od demencije s početkom u ranoj dobi – počevši od tjelesne aktivnosti.

“Redovita dnevna tjelesna aktivnost može imati dalekosežne koristi, uključujući poboljšanu neurokognitivnu funkciju”, kaže Fesharaki-Zadeh, dodajući da tjelesna aktivnost može potaknuti neurogenezu (stvaranje novih neurona i sinapsi), vazogenezu (stvaranje novih krvnih žila), ali i donijeti prirodne koristi za raspoloženje.

Sljedeći korak je fokus na hranjivu prehranu. Fesharaki-Zadeh preporučuje mediteranski način prehrane, ističući njegove dobro dokumentirane prednosti.

“Ovakav način prehrane, koji uključuje namirnice poput zelenog lisnatog povrća, maslinovog ulja, lososa i borovnica, bogat je vitaminima, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima – svim faktorima koji štite mozak”, objašnjava.

Fesharaki-Zadeh također savjetuje kognitivnu, emocionalnu i društvenu stimulaciju kako biste održali mozak aktivnim.

Za kognitivnu stimulaciju, to može uključivati učenje novog jezika, pohađanje seminara, slušanje glazbe ili ples. Sve što aktivira vaš um pomoći će mu da ostane zdrav. Emocionalna stimulacija odnosi se na prakse smanjenja stresa, poput mindfulnessa i joge.

Što se tiče društvene stimulacije, pravilo je jednostavno: pokušajte se družiti i povezati s drugim ljudima uživo i razgovarati s njima koliko god možete. “Nakon što smo prošli pandemiju i razdoblja socijalne izolacije, jasno je da kvalitetne društvene veze treba sve više poticati i prakticirati”, kaže Fesharaki-Zadeh.

Iako ove navike ne uklanjaju sve rizike za demenciju, odličan su početak za očuvanje zdravlja mozga.

Možda te zanima... 4 životne promjene koje bi mogle poništiti rane simptome Alzheimerove bolesti Zdravlje

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.