Tjelovježba nije samo odličan način za borbu protiv sarkopenije (gubitka mišića povezanog sa starenjem), već je povezana i sa smanjenim rizikom od demencije.
Tako primjerice prema istraživanju iz 2022. samo 3800 koraka dnevno može smanjiti vjerojatnost razvoja demencije za 25 posto, s povećanjem koristi do 9800 koraka. Pokazalo se i da trening snage pomaže u zaštiti dijelova mozga koji su posebno osjetljivi na Alzheimerovu bolest. A 2018. godine, 44-godišnja studija objavljena u časopisu Nature pokazala je vezu između kardiovaskularne kondicije, mjerene testom vožnje bicikla, i 88 posto niže učestalosti demencije među ženama.
Što je studija pokazala o kardio i demenciji?
Istraživači su pratili preko 1400 žena u dobi od 38 do 60 godina tijekom 44 godine (počevši od 1968.). Od tih sudionica, 191 žena je završila kardiovaskularni test kondicije na sobnom biciklu koristeći intervale (razdoblja intenzivnih treninga s nekim lakšim pauzama). Njih 191 testirano je na demenciju 1974., 1980., 2000., 2005. i 2009. godine.
Od žena za koje je nakon testa bicikliranja na početku studije utvrđeno da imaju visoku kardiovaskularnu kondiciju, pet posto ih je razvilo demenciju, u usporedbi s 32 posto onih s umjerenom razinom kardiovaskularne kondicije. Sudionice s visokom kardiovaskularnom kondicijom imale su 88 posto manju vjerojatnost da će razviti demenciju. A demencija se kod žena s visokom kardiovaskularnom kondicijom pojavila gotovo 10 godina kasnije.
U drugoj je pak studiji otkriveno da ljudi koji redovito voze bicikl imaju 19 posto manje šanse za razvoj demencije. Kako god to postigli, čini se da je kardiovaskularna kondicija ključna za smanjenje vjerojatnosti da ćete oboljeti od demencije.
Zašto bi kardio trening mogao smanjiti rizik od demencije?
Istraživači su istaknuli da ovime nije otkrivena uzročno-posljedičnu veza, pa "ostaje nejasno je li povezanost između tjelesne aktivnosti i demencije posredovana socijalnom i kognitivnom stimulacijom ili razinom tjelesne kondicije“, napisali su.
No znanstvenici su nagađali da bi na tu vezu mogli utjecati "neizravni učinci tjelovježbe poput utjecaja na hipertenziju, hiperkolesterolemiju, pretilost i dijabetes melitus te izravni učinci na mozak - na primjer, poboljšanje neuronskih struktura, sinteze neurotransmitera i faktora rasta".
Iako se još ne razumije u potpunosti veza između demencije i vježbanja, ovo je jedan od mnogih radova koji su pronašli vezu između kretanja i manjeg rizika od razvoja ovog kognitivnog poremećaja.
