Istraživanje The Guardiana otkriva da se na TikToku masovno promoviraju nepouzdani savjeti, sumnjivi dodaci prehrani i površne metode za “brzo ozdravljenje”.
Koje su najčešće dezinformacije o mentalnom zdravlju na TikToku?
Ljudi se sve više okreću društvenim mrežama za podršku mentalnom zdravlju, no istraživanja su otkrila da mnogi influenceri šire dezinformacije– koristeći terapeutski jezik izvan konteksta, nudeći brza rješenja i iznoseći netočne tvrdnje.
Oni koji traže pomoć suočavaju se sa sumnjivim savjetima, poput jedenja naranče pod tušem za smanjenje anksioznosti; preporuka za dodatke prehrani poput šafrana, magnezijeva glicinata i svetog bosiljka, iako za njihovu učinkovitost postoje vrlo ograničeni znanstveni dokazi; metode za liječenje traume unutar sat vremena; i smjernice koje predstavljaju normalna emocionalna iskustva kao znak graničnog poremećaja osobnosti ili posljedice zlostavljanja.
Stručnjaci su rezultate istraživanja koji pokazuju da su društvene mreže preplavljene beskorisnim, štetnim, pa čak i opasnim savjetima o mentalnom zdravlju ocijenili – “poraznima” i “zabrinjavajućima”. The Guardian je pregledao 100 najgledanijih TikTok videa označenih hashtagom #mentalhealthtips i poslao ih psiholozima, psihijatrima i stručnjacima iz akademske zajednice na ocjenu, kako bi procijenili sadrže li ti sadržaji dezinformacije.
Stručnjaci su utvrdili da 52 od 100 videozapisa koji nude savjete o suočavanju s traumom, neurodivergencijom, anksioznošću, depresijom i teškim mentalnim bolestima sadrže neke dezinformacije, a da su mnogi drugi bili nejasni ili beskorisni.
David Okai, konzultant neuropsihijatar i istraživač psihološke medicine na King's Collegeu u Londonu, koji je pregledao videozapise povezane s anksioznošću i depresijom, rekao je da su neke objave zloupotrijebile terapijski jezik, na primjer koristeći pojmove dobrobit, anksioznost i mentalni poremećaj kao sinonime, "što može dovesti do zabune oko toga što se zapravo podrazumijeva pod pojmom mentalna bolest ", rekao je.
Mnogi videozapisi nudili su općenite savjete temeljene na uskom osobnom iskustvu i anegdotskim dokazima, koji "možda nisu primjenjivi za sve", dodao je.
Ove objave pokazuju kako kratki, zanimljivi isječci na društvenim mrežama često zasjenjuju složenost i dubinu stručnog terapijskog rada. Također, video zapisi su previše naglašavali terapiju. "Iako postoje jaki dokazi da terapija djeluje, važno je istaknuti da ona nije čarobni štapić, brzo rješenje niti univerzalna metoda za sve", pojasnio je.
Dan Poulter, bivši ministar zdravstva i psihijatar u NHS-u, koji je pregledao video zapise o teškim mentalnim bolestima, rekao je da neki od njih "patologiziraju svakodnevna iskustva i emocije, sugerirajući da su jednaka dijagnozi ozbiljnog mentalnog poremećaja".
"Ovo širenje dezinformacija utječe na lako ranjive osobe, a može i umanjiti značaj životnih iskustava ljudi koji žive s teškim mentalnim bolestima."
Amber Johnston, psihologinja akreditirana od strane Britanskog psihološkog društva koja je pregledala videozapise traume, rekla je da iako većina videozapisa sadrži trunku istine, oni imaju tendenciju pretjeranog generaliziranja, a istovremeno minimiziraju složenost posttraumatskog stresnog poremećaja ili simptoma traume.
"Svaka objava kriva je za sugeriranje da svatko ima isto iskustvo PTSP-a sa sličnim simptomima koji se lako mogu objasniti u video zapisu koji traje 30 sekundi. Istina je da su PTSP i simptomi traume vrlo individualna iskustva koja se ne mogu uspoređivati među ljudima i zahtijevaju obučenog i akreditiranog liječnika koji će osobi pomoći da shvati individualnu prirodu svoje nevolje", rekla je.
"TikTok širi dezinformacije sugerirajući da postoje neki tajni univerzalni savjeti i istine, što može natjerati gledatelje da se osjećaju još gore, kao da su zakazali, kada ti savjeti jednostavno ne daju željene rezultate."
TikTok je naveo da se videozapisi uklanjaju ako potiču ljude da ne traže medicinsku pomoć ili promoviraju opasne tretmane. Također su objasnili da kada korisnici u Velikoj Britaniji pretražuju pojmove povezane s mentalnim zdravstvenim stanjima, poput depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja, ili neurološkim razvojnim stanjima poput autizma, automatski im se prikazuju informacije NHS-a.
Prof. Bernadka Dubicka, voditeljica za online sigurnost na Kraljevskom koledžu psihijatara, istaknula je da iako društvene mreže mogu povećati svijest o mentalnom zdravlju, važno je da ljudi imaju pristup najnovijim, znanstveno utemeljenim informacijama iz provjerenih izvora. Mentalne bolesti moguće je dijagnosticirati jedino kroz "sveobuhvatnu procjenu kvalificiranog stručnjaka za mentalno zdravlje", dodala je.
Glasnogovornik TikToka rekao je: "TikTok je mjesto gdje se milijuni ljudi izražavaju, dolaze podijeliti svoja autentična iskustva mentalnog zdravlja i pronalaze podršku u zajednici. U ovom istraživanju postoje jasna ograničenja metodologije, koja su u suprotnosti s ovom slobodom izražavanja i sugeriraju da ljudima ne bi smjelo biti dopušteno da dijele svoje priče."
"Proaktivno surađujemo sa zdravstvenim stručnjacima iz Svjetske zdravstvene organizacije i s nacionalnim zdravstvenim organizacijama kako bismo na našoj platformi promovirali pouzdane informacije te uklonili 98 % štetnih dezinformacija prije nego što nam budu prijavljene."
