Istraživači su otkrili da je ples smanjio simptome depresije i socijalne anksioznosti kod mladih ljudi tijekom osmotjednog istraživanja.
Salsa je jedan od najpopularnijih plesova na svijetu, s milijunima poklonika diljem planeta. Ovaj spoj karipskih, španjolskih i afričkih glazbenih stilova i ritmova već se dugo povezuje s brojnim kognitivnim i tjelesnim koristima, uključujući poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja, tonusa mišića i držanja tijela.
Sada rezultati randomiziranog kontroliranog istraživanja sugeriraju da bi salsa mogla pomoći i u smanjenju depresije i anksioznosti. Istraživači sa Sveučilišta Oxford i Oxford Health NHS Trusta proučavali su 121 mlađu odraslu osobu s blagom do umjerenom depresijom i anksioznošću, koje su nasumično raspoređene u program učenja salse ili u kontrolnu skupinu, piše The Guardian.
Obje skupine sudionika u dobi od 18 do 24 godine ispunjavale su upitnike o mentalnom zdravlju prije početka, tijekom trajanja i nakon završetka osmotjednog programa.
Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine pokazalo je da su sudionici koji su pohađali satove salse ostvarili klinički značajno veće smanjenje simptoma depresije i socijalne anksioznosti u usporedbi s kontrolnom skupinom. Osim toga, zabilježen je i veći porast svakodnevnog osjećaja sreće.
Brennan Delattre, glavna autorica istraživanja, izjavila je: "Ovi su nalazi značajni jer salsa istodobno uključuje tjelesnu aktivnost, društvenu interakciju, glazbu, strukturu i često element igre. Od ljudi traži da se povežu s drugima, ali unutar jasnog okvira koji uključuje korake, obrasce kretanja, izmjenu plesnih partnera i predvidljivu rutinu sata. Nekim ljudima upravo to može društvene kontakte učiniti pristupačnijima nego što bi to bio slučaj u nestrukturiranom društvenom okruženju."
Salsa nije zamjena za liječenje, ali može biti korisna nadopuna
Delattre naglašava da rezultati još uvijek nisu dovoljno snažni da bi podržali propisivanje salse kao samostalnog tretmana za klinički dijagnosticiranu depresiju.
Ipak, dodala je: "Liječnici opće prakse i službe koje provode socijalno propisivanje aktivnosti mogli bi razmotriti dostupne tečajeve društvenog plesa kao opcionalnu intervenciju za dobrobit ili kao dodatnu podršku postojećem liječenju, osobito kod mladih ljudi kojima je takva aktivnost privlačna."
Prema njezinim riječima, prije donošenja snažnijih preporuka za propisivanje ovakvih aktivnosti potrebno je provesti dodatna klinička istraživanja s aktivnim usporednim skupinama.
Društvene aktivnosti već su pokazale pozitivan učinak na mentalno zdravlje mladih
Ovi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja o socijalnom propisivanju aktivnosti. Ta su istraživanja pokazala da su adolescenti koji su se nalazili na listama čekanja za usluge mentalnog zdravlja, a kojima su preporučene aktivnosti poput karatea, likovnih radionica, Pokémon turnira, čitateljskih klubova i grupa za šetnje u prirodi, zabilježili poboljšanja otpornosti, ponašanja i međuljudskih odnosa.
Dr. Daniel Hayes, glavni autor tog istraživanja i zamjenik ravnatelja Nacionalnog centra za podatke i analizu socijalnog propisivanja pri University College Londonu, pozdravio je rezultate koje je predstavila Delattre i izjavio: "Skrb o mentalnom zdravlju ne bi trebala počinjati i završavati u liječničkoj ordinaciji. Iako svakoj mladoj osobi ne odgovara ista aktivnost niti je jednako privlačna, ovo istraživanje pridonosi rastućem broju dokaza da uključivanje ljudi u ugodne društvene aktivnosti u njihovim zajednicama može pružiti podršku mentalnom zdravlju."
Također je dodao: "Naše istraživanje pokazalo je da povezivanje mladih ljudi sa skupinama u zajednici putem socijalnog propisivanja poboljšava otpornost i socijalno funkcioniranje. Salsa možda nije odgovor za svakoga, ali dostupne i ugodne prilike za kretanje, povezivanje s drugima i osjećaj pripadnosti zajednici svakako mogu biti dio rješenja."
Možda nam zapravo nedostaje ples
Dr. Keir Philip, klinički predavač na National Heart and Lung Institute pri Imperial College Londonu, ponudio je zanimljivu perspektivu na rezultate istraživanja.
"Svijet se dramatično promijenio. Prije 50 godina društveni ples ne bi se smatrao 'intervencijom', već uobičajenim načinom provođenja subotnje večeri. Možda ovo istraživanje zapravo liječi nedostatak plesa za koji nismo ni znali da ga imamo."
Istaknuo je i kako rezultati ne sugeriraju da je salsa lijek za depresiju.
"Ovo istraživanje ne pokazuje da je salsa lijek za depresiju, već da može biti koristan alat koji se dodaje postojećim mogućnostima liječenja i podrške."
