Intenzivan rad može izazvati neuroadaptivne promjene u mozgu koje narušavaju vaše kognitivno i emocionalno zdravlje.
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Occupational & Environmental Medicine, prekovremeni rad može zapravo promijeniti strukturu vašeg mozga. Studija ukazuje na promjene u ključnim dijelovima mozga koji su zaduženi za regulaciju emocija i izvršne funkcije poput radne memorije i rješavanja problema.
Istraživači smatraju da kronični prekovremeni rad može izazvati neuroadaptive promjene koje dugoročno mogu utjecati na kognitivne sposobnosti i emocionalno zdravlje.
Opasnosti prekovremenog rada ne svode se samo na izgaranje. Dugotrajni rad povezivan je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, metaboličkih poremećaja i problema mentalnog zdravlja. Međunarodna organizacija rada (ILO) izvještava da prekovremeni rad godišnje uzrokuje preko 800 000 smrtnih slučajeva širom svijeta.
Iako su mentalni i emocionalni učinci prekovremenog rada dobro poznati, znanstvenici tek počinju otkrivati što se zapravo događa unutar mozga, piše SciTechDaily.
Dizajn istraživanja i metode
Kako bi detaljnije istražili ovaj problem, znanstvenici su koristili analizu volumena strukture mozga kako bi usporedili utjecaj prekovremenog rada na određene dijelove mozga kod zdravstvenih radnika koji rutinski rade duže od 52 sata tjedno.
Podatke su koristili iz Gachon Regional Occupational Cohort Study (GROCS) te MRI snimke napravljene u okviru istraživačkog projekta o utjecaju radnih uvjeta na strukturu mozga.
Sudionici GROCS studije pozvani su na dodatno MRI snimanje, a nakon isključivanja onih s nepotpunim podacima ili lošom kvalitetom snimki, u konačnu analizu ušlo je 110 ljudi. Većinu su činili zdravstveni djelatnici, od kojih je 32 radilo prekomjerne sate tjedno, dok je 78 imalo uobičajeno radno vrijeme.
Osobe koje su redovito radile prekovremeno bile su značajno mlađe, imale su kraće radno iskustvo i bile su bolje obrazovane u odnosu na one s standardnim radnim vremenom.
Razlike u volumenu mozga procijenjene su korištenjem morfometrije temeljene na vokselima (VBM), tehnike neuroimaginga koja identificira i uspoređuje regionalne razlike u razinama sive tvari, te analize koja koristi unaprijed definirane karte mozga za prepoznavanje i označavanje struktura na snimkama.
Ključni nalazi o promjenama u volumenu mozga
Usporedna analiza pokazala je da su osobe koje su radile 52 ili više sati tjedno imale značajne promjene u područjima mozga povezanima s izvršnim funkcijama i regulacijom emocija, što nije bio slučaj kod sudionika s redovitim radnim vremenom.
Na primjer, analiza temeljena na kartama mozga otkrila je povećanje volumena srednjeg frontalnog režnja za 19 % kod osoba koje rade prekovremeno u odnosu na one s redovitim radnim vremenom. Ovaj dio mozga ima važnu ulogu u različitim kognitivnim funkcijama, posebno u području frontalnog režnja. Uključen je u pažnju, radnu memoriju i obradu jezika.
VBM analiza pokazala je najveća povećanja u 17 područja mozga, uključujući srednji frontalni režanj, gornji frontalni režanj, koji je važan za pažnju, planiranje i donošenje odluka, te insulu, područje mozga povezano s emocijama i percepcijom.
Insula ima ključnu ulogu u integraciji osjetilnih, motoričkih i autonomnih povratnih informacija iz tijela. Sudjeluje u obradi emocija, samosvijesti te razumijevanju socijalnog konteksta.
Ovo je mala promatračka studija, stoga se ne mogu izvoditi čvrsti zaključci o uzročnosti. Znanstvenici također priznaju da, zbog nedostatka dugoročnih podataka, nije jasno jesu li ove strukturne promjene posljedica prekovremenog rada ili pak čimbenik koji povećava rizik od njega.
No, oni ipak ističu: "Iako rezultate treba tumačiti s oprezom zbog istraživačkog karaktera ove pilot-studije, oni predstavljaju važan prvi korak u razumijevanju veze između prekovremenog rada i zdravlja mozga."
"Značajno je da povećani volumeni mozga zabilježeni kod preopterećenih osoba mogu odražavati neuroadaptivne odgovore na kronični stres na radu, iako točni mehanizmi još uvijek ostaju predmet spekulacija", dodaju.
Znanstvenici kažu da promjene u veličini mozga mogu objasniti zašto ljudi koji previše rade često imaju problema s razmišljanjem i emocijama. Dodaju da je potrebno provesti dodatna, dugoročna i detaljnija istraživanja kako bi se potvrdile ove promjene i bolje razumjelo što ih uzrokuje.
"Ovi rezultati jasno ističu koliko je važno ozbiljno pristupiti problemu prekovremenog rada kao ključnom pitanju za zdravlje na radu te naglašavaju hitnu potrebu za uvođenjem politika na radnim mjestima koje će učinkovito smanjiti pretjerano radno opterećenje", zaključuju.
