Unatoč negativnoj reputaciji, zdrava količina anksioznosti na poslu ima i dobrih strana.
Iako previše anksioznosti može rezultirati iscrpljenošću, evo jedne malo poznate činjenice. Upravo prava količina anksioznosti može poboljšati radni učinak, piše Forbes.
Čini se da se s tim slaže i holivudska zvijezda i poduzetnik Ryan Reynolds, koji je otvoreno govorio o svojim problemima s anksioznošću. Nedavno je u intervjuu za časopis People priznao - "moj posao profitira od moje anksioznosti." “Ljudi koji pate od anksioznosti neprestano razmišljaju o budućnosti. Stalno se pitate 'Što ako se ovo dogodi? Što ako se to dogodi?' Stalno smišljate razne scenarije. Dakle, anksioznost podiže tu razinu svijesti koju inače ne bih imao”, dodao je Reynolds.
Istraživanja podupiru činjenicu da postoji prava razina anksioznosti kada je u pitanju radni učinak. Koncept je započeo s psiholozima Robertom Yerkesom i Johnom Dodsonom koji su razvili Yerkes-Dodsonov zakon. Zakon je predstavljen zvonastom krivuljom s niskim uzbuđenjem (ili stresom) na lijevoj strani i visokim uzbuđenjem na desnoj strani. U središtu krivulje nalazi se ono što se naziva optimalno uzbuđenje i učinak. Ovisno o zadatku, stres do određene mjere daje motivaciju. Nakon što se ta točka prijeđe, performanse se pogoršavaju.
Iako intenzivan stres može biti štetan, odgovarajuća količina stresa može dovesti do optimalnog radnog učinka. Evo nekoliko prednosti koje objašnjavaju zašto vam anksioznost može pomoći u poslu.
Anksioznost povećava motivaciju
Premalo stresa može vas spriječiti da postignete vrhunske radne rezultate. Zapravo, to vam može otežati obavljanje zadataka u uredu i dovesti do intenzivne dosade. S druge strane, malo anksioznosti može vam pomoći da prihvatite nove izazove. To je zato što osjećaj stresa može potaknuti otpuštanje dopamina, neurotransmitera koji vam može pomoći da se osjećate motiviranije za postizanje svojih ciljeva. Iako stres potiče nervoznu energiju, on nas tjera na razmišljanje o budućim događajima. Naprimjer, kada imate nadolazeći rok, anksioznost vam može pomoći da se usredotočite kako biste dovršili projekt na vrijeme.
Anksioznost poboljšava pamćenje
Istraživanje sa Sveučilišta Waterloo objavljeno u časopisu Brain Sciences pokazuje da optimalna razina anksioznosti pomaže u poboljšanju pamćenja. U studiji su istraživači volonterima dali test osobnosti. Na temelju rezultata podijeljeni su u skupine s niskom i visokom razinom anksioznosti. Zatim je objema skupinama prikazan niz riječi s neutralnom ili negativnom slikom (poput automobilske nesreće) u pozadini. Ispostavilo se da je skupina s visokom anksioznošću bolje zapamtila riječi. To je zato što vam osjećaj tjeskobe može pomoći da se stvari jasnije prisjetite.
Anksioznost je povezana s višim IQ-om
Prema istraživanjima, postoje dokazi koji pokazuju da je anksioznost znak veće inteligencije. Jedno je istraživanje ispitalo više od 3000 članova grupe Mensa, neprofitnog društva s visokim IQ-om. Istraživači su saznali da je 20 % njih prijavilo dijagnozu anksioznog poremećaja, dok je drugih 26 % izjavilo da su dobili dijagnozu za druge poremećaje raspoloženja. Slično tome, druga studija objavljena u Frontiers in Evolutionary Neuroscience otkrila je da ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajem vjerojatnije više brinu i imaju viši IQ. Konačno, treća studija otkrila je vezu između anksioznosti i akademskog uspjeha. Istraživanje je pokazalo da studenti koji su prijavili višu razinu anksioznosti također postižu bolje rezultate na ispitima.
Unatoč negativnoj reputaciji, zdrava količina anksioznosti na poslu ima i dobrih strana. Može vas motivirati da se usredotočite na zadatke, predvidite probleme i prevladate izazove. Ključ je naučiti hodati onom tankom linijom između optimalne anksioznosti i anksioznosti koja ometa radnu izvedbu.
