Svakodnevno se ljudi suočavaju sa stotinama izbora: stepenice ili lift; vožnja automobilom ili hodanje; kuhanje ili naručivanje hrane. Iako većina odluka ne mijenja život, za neke ljude određeni izbori se smatraju rizičnijima.
Istraživači u Švicarskoj napravili su popis od 100 najčešćih životnih dilema s kojima se ljudi suočavaju, poput promjene posla, sklapanja braka ili kupnje kuće, pružajući nacrt za razumijevanje izvora moderne anksioznosti.
"Naš osnovni cilj bio je pokušati izvući informacije iz stvarnih iskustava ljudi... A zatim smo na relativno jednostavan način zamolili sudionike naše studije da prijave jedan rizičan izbor", rekao je Renato Frey, koautor studije i psiholog na Sveučilištu u Zürichu.
Na vrhu popisa bili su početak novog posla i napuštanje trenutnog posla, pri čemu su izbori zanimanja činili pet od 25 najvećih rizika. S druge strane, rizični izbori za zdravlje činili su osam od 25 najvećih.
Specifični zdravstveni izbori koje su ljudi prijavili često su bili visokorizični i osobni. To je uključivalo odluke poput toga hoće li se podvrgnuti značajnoj operaciji, slijediti savjet liječnika o liječenju, doći u kontakt s 5G mrežom ili se cijepiti.
Zdravstveni rizici uključivali su i važne životne odluke, poput početka nove prehrane ili plana vježbanja ili bavljenja opasnim sportovima, što naglašava da te osobne odluke nose značajan potencijal i za korist i za štetu.
Nadalje, otkrili su da se težina ovih zdravstvenih rizika i povezane anksioznosti mijenja tijekom života osobe. Za starije populacije, a posebno za žene starije od 60 godina, rizični izbori povezani sa zdravljem postali su jednako česti kao i oni povezani s poslom.
Istraživači su namjerno izbjegavali definiranje "rizičnog izbora" kako bi obuhvatili dvije različite vrste odluka iz stvarnog svijeta: one s poznatim, ali neizvjesnim ishodima, poput igre na sreću, i one s potpuno nepoznatim posljedicama, poput pokretanja novog posla.
Kako bi otkrili stvarne rizike zbog kojih se ljudi brinu, istraživači su anketirali 4380 Švicaraca, u dobi od 15 do 79 godina. Zamolili su svakog sudionika da opiše jedan, izazovan, rizičan izbor s kojim se osobno suočio ili s kojim se drugi suočavaju. Istraživači su potaknuli ljude da se prisjete vremena kada su riskirali ili izbjegli rizik, bilo iz vlastite perspektive ili perspektive druge osobe koju poznaju.
Otkrili su tisuće osobnih dilema, od "Trebam li dati otkaz?" do "Trebam li se podvrgnuti ovoj operaciji?" Koristeći višestupanjski proces, istraživači su sustavno grupirali slične odgovore kako bi izgradili konačni, podacima utemeljen popis 100 najzastupljenijih rizičnih izbora.
Najveće i najistaknutije bile su dileme poput promjena posla, napuštanje posla i ulaganje novca. Najčešći odgovori bili su relativno ujednačeni u cijeloj proučavanoj populaciji, ali istraživači su otkrili određene razlike kada su se usredotočili na specifične skupine.
Dob i spol ljudi značajno su utjecali na to koje rizike smatraju najznačajnijima. Dilema oko karijere, odnosno "Trebam li dati otkaz?" postala je rjeđa s godinama i za muškarce i za žene, dok je "Trebam li prihvatiti novi posao?" ostala glavna briga među mlađim odraslim osobama.
Muškarci u dobi od 60 i više godina često su brinuli o mogućim zdravstvenim učincima korištenja 5G mreže, dok su oni u dobi od 30 do 44 godine bili zabrinuti zbog operacije i razmišljanja o putovanju. Ovi izbori nisu se pojavili među pet najčešćih izbora za žene.
Žene u dobi od 15 do 29 i od 45 do 59 godina često su razmišljale o tome hoće li nastaviti određeno obrazovanje ili osposobljavanje, dok su se žene u dobi od 30 do 44 godine suočavale s dilemom hoće li se udati. Ova dva izbora nisu se pojavila među pet najčešćih izbora za muškarce.
Sudionici ankete također su izrazili zabrinutost zbog korištenja novih tehnologija, uključujući 5G, kao zdravstvenog rizika. Ipak, nisu precizirali koja ih novorazvijena tehnologija najviše zabrinjava, ali bi se mogla odnositi na upotrebu umjetne inteligencije u medicini, genetskom testiranju ili nosivim zdravstvenim uređajima.
Dileme vezane uz posao bile su najčešći izvor rizika, čineći gotovo trećinu (32 posto) svih prijavljenih izbora. Slijede zdravstvene (18 posto) i financijske (17 posto) brige, dok su društvena (13 posto), prometna (12 posto) i rekreacijska (devet posto) pitanja zaokružila primarne izazovne odluke s kojima se ljudi suočavaju.
Znanstvenici su također otkrili da se spremnost osobe na preuzimanje rizika može dramatično mijenjati ovisno o kategoriji odluke. Na primjer, odvažna osoba može redovito skakati padobranom, što je rizik u rekreacijskom području, a istovremeno biti vrlo konzervativna i oprezna prema svom zdravlju, poput neuzimanja lijekova. Opća tolerancija na rizik osobe bila je slab prediktor njihovih stvarnih izbora, što dokazuje da odvažna osoba u jednom dijelu života može biti vrlo konzervativna u drugom.
Istraživači su također testirali je li velika globalna kriza, covid pandemija, temeljno promijenila vrste rizičnih izbora s kojima se ljudi suočavaju. Otkrili su da nije.
Istraživači su utvrdili nekoliko ograničenja svoje studije. Najviše ograničavajući faktor bio je taj što je ispitivana populacija podrijetlom iz Švicarske, "vrlo sigurne zemlje s, na primjer, vrlo niskom stopom kriminala".
Zemlja također ima znatno drugačiju infrastrukturu plaćanja zdravstvene zaštite. Zdravstveno osiguranje je obavezno za sve u Švicarskoj, s naglaskom na univerzalnoj pokrivenosti putem reguliranih privatnih osiguravatelja.
Iako su mjesečne premije značajan kućanski trošak, sustav ima sigurnosnu mrežu. Svi troškovi iz vlastitog džepa za godinu su zakonski ograničeni, što znači da teška bolest može opteretiti obiteljski proračun, ali je vrlo malo vjerojatno da će dovesti do financijske propasti, piše Daily Mail.
