Brak je zamišljen kao doživotna obveza, ali kada se pretvori u krug ljutnje i neriješenih sukoba, može imati razorne učinke na zdravlje.
Čak i veze koje započinju s ljubavlju i nadom mogu postati štetne ako problemi izmaknu kontroli. Loš brak s čestim sukobima nije samo emocionalno bolan, već predstavlja i ozbiljne zdravstvene rizike. Kronični stres i nemir uzrokovani takvim sukobima mogu dovesti do trajnih posljedica za fizičko i mentalno zdravlje.
Evo tri potencijalna utjecaja nesretnog braka na zdravlje.
Povećani zdravstveni rizici
Muškarci koji su bili nesretni u brakovima imali su gotovo dvostruko veći rizik od moždanog udara (94 %) i 21 % veći rizik od smrti iz bilo kojeg razloga u usporedbi s onima koji su bili zadovoljni u brakovima, pokazalo je istraživanje iz 2021. Studija je pratila sudionike više od tri desetljeća, pokazujući da štetni učinci nesretnog braka traju dugo vremena i značajno utječu na zdravlje.
Štoviše, stalna napetost može dovesti do oslobađanja hormona stresa, koji povećava krvni tlak i otkucaje srca, što potencijalno može rezultirati kroničnim stanjima poput hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Studija iz 2014. objavljena u časopisu Journal of Health and Social Behavior pokazala je da je loša kvaliteta braka povezana s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito za starije žene. Negativni učinci lošeg braka na zdravlje su u kasnijoj životnoj dobi izraženiji za žene nego za muškarce.
Negativan utjecaj na mentalno zdravlje
"Sukob može biti posebno štetan za zdravlje ako su supružnici neprijateljski ili obrambeno nastrojeni tijekom nesuglasica ili ako se uvijek iznova svađaju o istoj temi bez ikakvog rješenja", objasnila je za The Guardian Rosie Shrout, docentica na Odjelu za ljudski razvoj i obiteljske znanosti na Sveučilište Purdue.
Studija koju je provelo Sveučilište Pennsylvania State objasnila je da su tijekom 12 godina ljudi u lošim brakovima izjavili da su manje sretni, da imaju niže samopoštovanje i imaju lošije opće zdravlje u usporedbi s onima koji su bili u sretnom braku.
Ostajanje u lošem braku može biti gore od razvoda, budući da su se oni koji su napustili nesretne brakove i ili ostali samci ili se ponovno vjenčali osjećali bolje i bili su zadovoljniji životom od onih koji su ostali u nesretnom braku.
Isto tako, nezadovoljstvo brakom može dovesti do promjena u radu mozga, utječući na pamćenje, učenje, donošenje odluka i pozornost. Kvaliteta braka značajno je utjecala na kognitivne putanje muškaraca, ali je imala manji utjecaj na žene. Studija iz 2021. koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Michigan State objašnjava da su muškarci s opadajućom kvalitetom braka doživjeli bržu stopu kognitivnog pada.
Produženi oporavak od bolesti
Dugotrajni stres zbog nesretnog braka može oslabiti imunološki sustav povećanjem upale i usporavanjem sposobnosti tijela da zacijeli, čineći pojedince osjetljivijima na infekcije, kronična stanja i odgođeni oporavak od ozljeda.
Studija iz 2023. objavljena u časopisu Psychoneuroendocrinology ispitivala je negativne komunikacijske obrasce između bračnih parova — poput nerazriješenih svađa i izbjegavanja rasprava — i njihov utjecaj na fizičko i emocionalno zdravlje.
Istraživači su otkrili da su parovi koji su se uključili u negativniju komunikaciju, imali sporije zacjeljivanje rana i višu razinu upale, što je jasan pokazatelj stresa za tijelo. Ti su učinci bili posebno izraženi kod žena u usporedbi s muškarcima. Studija sugerira da loša komunikacija u braku ne samo da šteti emocionalnom blagostanju, već i izravno utječe na fizičko zdravlje, povećavajući osjetljivost na bolesti i produžujući oporavak.
“Ono što vidimo je da su i kronična svakodnevna negativnost i akutna negativnost, i njihova kombinacija posebno loši za emocije, odnose i funkcioniranje imuniteta parova”, objasnila je za Science Daily glavna autorica studije Rosie Shrout.
Druga studija iz 2019. objašnjava da stres i nesreća u braku mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva. Kada su parovi pod stresom, njihova crijevna flora (bakterije u probavnom sustavu) može postati neuravnotežena, što dovodi do problema poput sindroma propusnih crijeva, gdje štetne tvari prolaze u krvotok. Ovaj poremećaj može uzrokovati upalu i povećati rizik od kroničnih stanja poput pretilosti i bolesti srca.
Stres i sukobi u vezi također mogu dovesti do loših zdravstvenih navika, poput loše prehrane, nedovoljno sna i manjka tjelovježbe. Ove loše navike mogu uzrokovati debljanje, visoki krvni tlak, pa čak i pojačanu upalu u tijelu, što može ubrzati starenje i povećati vjerojatnost da će se ljudi razboljeti.
