Nije samo do vas: Ima puno strašnih vijesti koje utječu na um, a dolaze brže nego ikad prije.
Bez obzira za odakle ste, teško je čuti o ljudima koji nemaju sredstva za život, ljudima koji su lišeni ljudskih prava, strašnim predviđanjima o gospodarstvu, ratu, klimatskim promjenama i tako dalje. Ovi razorni događaji događaju se brzo i snažno i nema skrivanja od njih - čak i ako se trudite ne gledati ili čitati previše vijesti.
"Mislim da ćemo se 29. lipnja 2007. prisjećati kao dana kada se sve promijenilo", kaže za Prevention Don Grant, doktor znanosti i medijski psiholog. Tada je izašao prvi iPhone, čime je internet stigao u naše ruke. 24-satni ciklus vijesti već je bio u punom jeku i ubrzo smo putem društvenih mreža – s algoritmima koji favoriziraju neslogu – bili više izloženi negativnim vijestima i dobili smo mogućnost dijeliti ih s našim bližnjima čak i dok kupujemo namirnice u trgovini.
A budući da ima toliko medija, a samo ograničen broj ljudi, vidimo sve više zastrašujućih, provokativnih naslova, dodaje Grant. "Razmislite o tome: Za starije odrasle osobe, najnovije vijesti su nekada bile atentat na predsjednika, pad aviona ili zombi apokalipsa", kaže. Sada je svaka vijest "najnovija", te sad dolaze s komentarima koji se opovrgavaju dvije minute kasnije.
"Imamo mozak za preživljavanje i nesvjesno, kada vidimo stvari koje se čine hitnima, zastanemo i pripremimo se, a hormoni stresa preplave nam mozak", objašnjava Grant. Kronični stres može dovesti do upale u tijelu, brojnih kroničnih bolesti, depresije i anksioznosti te mnogih drugih zdravstvenih problema.
Ali ni odlazak u drugu krajnost – ignoriranje svega – ne funkcionira. Ne samo da se čini pogrešnim ignorirati patnju toliko mnogo ljudi, već čak i ako niste izravno pogođeni, vijesti će vas nekako pronaći. "Potpuno izbjegavanje vijesti nije pravo rješenje", kaže Bryan McLaughlin, dr. sc., izvanredni profesor medijskih komunikacija na Sveučilištu Texas Tech koji istražuje problematičnu konzumaciju vijesti. "U vijestima postoje važne informacije i dobro je da ljudi budu informirani."
Bolja opcija je pronaći ravnotežu između ignoriranja i konzumiranja vijesti 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. "Veliki problem je vaš odnos prema vijestima", kaže McLaughlin, ali postoje načini da se to poboljša. Evo nekoliko trikova kako možete ostati u toku s vijestima bez stalne uzrujanosti i panike.
Počnite sa svojim tijelom
Kada je vaš mozak zaokupljen člankom, videozapisom ili aplikacijom, možda niste ni svjesni da se osjećate neregulirano. "Ako osjetite da vam se ubrzava rad srca ili da vam se okreće želudac, to je znak da vaše tijelo obrađuje ono što čitate ili čujete kao da se to događa vama u tom trenutku", kaže McLaughlin. To on naziva "narativnim transportom", što znači da kada ste primjerice stvarno uvučeni u radnju filma, vašem tijelu se čini kao da ste u filmu, bježite od zlikovca ili vas bomba diže u zrak. Drugi znakovi uključuju plitko disanje, pogrbljena ramena i preplašenost kada vas netko prekine. "Ako se tako osjećate, vjerojatno je vrijeme da isključite televizor ili maknete mobitel", kaže McLaughlin.
Generatori vijesti, naravno, žele da budete emocionalno uključeni kako biste nastavili gledati, čitati ili listati. Svjesno tražite potrebne informacije, kaže Grant, "i pokušajte se ne previše uvući u sitne detalje." Pročitajte ili pogledajte jednu priču ili segment o nekoj temi umjesto nekoliko koji je analiziraju iz svih kutova i izbjegavajte komentare i mišljenja. Ili pročitajte članak ili poslušajte podcast i preskočite uznemirujuće videozapise. Ako osjećate kao da stres postaje jači, vrijeme je da se odmaknete. "Ako vijest uzrokuje problem, možete se vratiti kasnije", kaže Grant. "Vijesti će uvijek biti tu."
Ograničite pristup vijestima
Dio problema je u tome što danas vijesti pronalaze nas, umjesto da ih sami pronađemo. Preuzmite malo kontrole postavljanjem granica. Prvo, isključite obavijesti na svim svojim aplikacijama - na taj ćete način dobiti informacije kada ste spremni za njih, umjesto da vas cijeli dan zasipaju vijesti. Ako volite aplikacije, premjestite problematične aplikacije (primjerice društvene mreže) na posljednji zaslon mobitela kako biste stvorili određenu prepreku između sebe i potrebe za provjerom ili ih uklonite kako biste umjesto toga morali posjetiti web stranicu izvora. "Vidite kako će se osjećati nakon tjedan dana", predlaže Grant.
Zatim postavite raspored, kaže McLaughlin - što god odgovara vašem životu. "Možda da provjeravate mobitel samo na početku i na kraju dana ili nakon što ste meditirali i popili šalicu čaja", predlaže. "Kada postoji unaprijed određeno vrijeme za provjeru vijesti, to nije svakodnevna borba i manje ćete razmišljati o tome." Grant predlaže da ne koristite mobitel za stolom. "I razmislite o tome da se riješite medija o kojima ne trebate biti informirani, kao i ljudi na društvenim mrežama - blokirajte ih ili isključite obavijesti i vidite hoće li vam to pomoći."
Vježbajte svjesnost
U meditaciji svjesnosti smireno i bez osuđivanja promatrate svoje misli i emocije, čime učite biti manje reaktivni na njih. Prilikom konzumiranja vijesti, svjesnost može učiniti veliku razliku između, recimo, promatranja emocija nekoga tko gubi dom u požaru i osjećaja kao da sami proživljavate taj događaj. "To ne znači da vas se to ne tiče - možda ste zabrinuti zbog ljudi u katastrofama jer su stvarne i događaju se, ali ne morate to doživljavati kao da se to vama događa sada", kaže McLaughlin. "To ne znači da vas ne bi trebalo biti briga, ali ne morate nositi traumu kao da je vaša kada nije." U tim trenucima, kaže, udahnite i recite si: "Ovo moj um radi; to se meni ne događa upravo sada."
Učinite nešto
McLaughlin i Grant naglašavaju da bi poduzimanje neke vrste akcije, ma koliko mala bila, moglo pomoći da se osjećate manje kao žrtva vijesti, a više kao netko tko ima slobodu odlučivanja. Ne možete se brinuti se o lošim vijestima, ali možete se "usredotočiti na mentalno zdravlje i otpornost te biti sposobni bolje se nositi s teškoćama i frustracijama", kaže McLaughlin.
Mnogi misle da će im pretjerana svjesnost pomoći da budu spremni za sve što se dogodi, ali se zapravo zbog izloženost medijima mogu samo osjećati gore, a ne bolje. "Anksioznost obično proizlazi iz osjećaja nesigurnosti ili nemoći. Priznajte te osjećaje. Oni su stvarni, ali ne možete ostati na tom mjestu - to nije dobro za vas i ne pomaže nikome", kaže Grant.
Poduzimanje akcije - bilo da se radi o doniranju novca, prosvjedu s drugima, zagovaranju ljudi kojima je to potrebno ili jednostavno dobrom ponašanju prema prijatelju koji je uplašen - pomoći će vam da se osjećate manje anksiozno. "Vjerojatno neće riješiti sveobuhvatne probleme, ali fokusiranje na stvari koje će vas natjerati da se osjećate bolje mogu vas osnažiti", kaže McLaughlin.
