Sandra Marić Bulat, nutricionistica odgovorila je na neke česte nedoumice vezane za zdravu prehranu: koje su česte zablude o glutenu, jesu li nam ugljikohidrati neprijatelji, za koga je povremeni post dobar izbor, a tko bi ga trebao izbjegavati, kako odabrati kvalitetne proteine, treba li paziti na kalorije i kada se jede zdrava hrana,?
"Jedna od najčešćih zabluda oko zdrave hrane, a ima ih puno, jest da je ta hrana nužno skupa", kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat koja je dekonstruirala uobičajene predrasude o zdravoj prehrani. "Mnogi odlaze u specijalizirane prodavaonice jer misle da samo tamo mogu kupiti uistinu zdravu hranu što je zabluda. Uz dobru volju i kreativnost svatko se može poigrati hranom i začinima i stvoriti jeftin zdrav obrok“, objasnila je i ukazala gdje većina griješi prilikom kupnje zdrave hrane: "Povećana je konzumacija proizvoda sa smanjenim udjelom masti (low-fat) koji onda umjesto tih masti sadrže dodatne količine šećera. S druge strane hrana na kojoj piše bez dodanog šećera (no added sugar) sadrži više masnoća kako bi proizvod imao puniji okus. Primjerice smrznuta hrana sadrži jednaku količinu hranjivih tvari kao i svježa hrana. Jednako vrijedi i za konzervirani slanutak i grah. Sigurni su za konzumaciju i postojanog su okusa, a imaju povoljnu cijenu. Osim visoke nutritivne vrijednosti zbog kontrola kvalitete hrane možemo biti sigurni u njihovu prehrambenu ispravnost.“
Treba li paziti na kalorije i ako se jede isključivo zdravu hrana?
Ako ti je cilj zdrava prehrana nju mora pratiti adekvatan energetski unos koji se određuju pomoću indeksa tjelesne mase (body mass index – BMI ). "Ako je energetski (kalorijski) unos veći od potrošnje, dolazi do nakupljanja kilograma, bez obzira radi li se o zdravoj ili nezdravoj hrani kao i mjestu gdje ste tu hranu kupili i po kojoj cijeni", kaže nutricionistica. Naravno nije isto jesi li pojela vrećicu čipsa ili badema jer bademi sadrže zdrave masnoće, a čips nezdrave i to će se drugačije odraziti na ukupno zdravlje, ali višak kalorija iz čipsa kao i višak kalorija iz badema dat će isti rezultat, a to je veći broj kilograma.
Trebaju li i osobe s bolestima štitnjače izbaciti gluten?
Sandra Marić Bulat, nutricionistica
Posljednjih godina jedan od prehrambenih trendova je izbacivanje glutena, Marić Bulat objasnila je kada je to korisno: "Celijakija se liječi jedino doživotnom bezglutenskom prehranom. Kod celijakije i minimalne količine glutena ostavljaju štetne posljedice i zato oboljeli moraju eliminirati iz prehrane većinu pekarskih proizvoda, pivo, slatkiše, kolače, hrenovke i druge vrste procesiranih vrsta mesa te brojne druge proizvode. S druge strane, postoje slučajevi intolerancije na gluten, a da se ne radi o celijakiji. Simptomi takve intolerancije su nadutost i vjetrovi, proljev, umor, glavobolja i kožni osip. Osobe intolerantne na gluten mogu si priuštiti gluten u tragovima. Ostali koji nemaju tegobe mogu jesti gluten i njima se ne preporučuje da ga eliminiraju iz prehrane. Mogu ga smanjiti, ali ne i potpuno izbaciti.“
Bolesti štitnjače postale su prava pošast, a jedna od učestalijih je Hashimotov tireoiditis. Postoje istraživanja, iako još nedovoljna da bi kod tog stanja od koristi mogla biti eliminacija glutena kao namirnice koja potiče upalna stanja, Marić Bulat je pojasnila: "Osobe koje pate od Hashimotovog tireoiditisa istovremeno mogu biti i preosjetljive na gluten, tako se njima preporučuje slijediti prehranu s niskim udjelom glutena, pri čemu valja pratiti simptome. Ako osoba nema uopće nikakve simptome, a dijagnosticiran joj je Hashimotov sindrom onda nema ni potrebe za izbacivanjem glutena.“ Kod autoimunih bolesti u koje spada i Hashimoto najvažnije je pratiti reakcije vlastitog tijela, odnosno uvesti eliminacijsku dijetu koja se sastoji od izbacivanja namirnice za koju se sumnja da izaziva tegobe i pratiti stanje organizma s njom i bez nje na jelovniku.
Što s ugljikohidratima - jesu li nam zaista neprijatelji?
Osim glutena na crnoj listi posljednjih godina uslijed poplave proteinskih dijeta su i ugljikohidrati. Marić Bulat objasnila je kakav odnos bi svaka zdrava osoba trebala imati prema ugljikohidratima: "Ugljikohidrati su osnovni izvor energije s tim da treba birati one s niskim ili srednjim glikemijskim indeksom. Glikemijski indeks (GI) je numerička skala koja se koristi za određivanje koliko brzo pojedina hrana povisuje razinu glukoze u krvi (primjerice bijela riža ima visok GI, a basmati riža srednji). Hrana niskog GI-a se mnogo duže apsorbira u organizmu pa je tako i osjećaj sitosti dulji te je zbog toga i mogućnost unosa prevelike količine hrane manji. Hrana visokog GI-a apsorbira se relativno brzo u organizmu, ali zbog sporog sagorijevanja pohranjuje se višak i uzrokuju nastajanje masnih naslaga i debljanje. Nakon unosa hrane visokog GI, vrlo brzo postanemo gladni i vrtimo se u začaranom krugu.“
Povremeni post, za koga je dobar, a tko bi ga trebao izbjegavati?
Svakih par godina pojavi se neka dijeta koja jamči brzo i bezbolno skidanje kilograma. Jedna od takvih je dijeta povremenim postom (Intermittent fasting). Postoji nekoliko načina kako se post može provoditi, a najpopularniji način je da se osam sati u danu jede, a 16 sati ne unosi ništa osim vode u organizam.
„Činjenica je da bilo koja verzija povremenog posta može rezultirati gubitkom kilograma. Proces je vrlo jednostavan, do gubitka masnih naslaga dolazi kada tijelo nema pristup hrani te prvo troši zalihe glikogena i smanjuje se razina inzulina. U daljnjem nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, organizam poseže za masnim naslagama. Osim gubitka kilograma, povremeni post pozitivno djeluje u smanjenju upalnih procesa, regulaciji razine šećera u krvi te na kognitivne procese“, rekla je Marić Bulat i objasnila za koga nije dijeta povremenim postom: „Ne preporučuje se dugotrajna primjena ove dijete kako ne bi došlo do suprotne reakcije, pada imunološkog sustava i osjetljivosti organizma na infekcije. Povremeni post obavezno trebaju preskočiti dijabetičari, a sve osobe s nekom dijagnozom se prije promijene prehrane trebaju konzultirati s liječnikom."
Kako odabrati kvalitetne proteine bez hormona?
Marić Bulat je otkrila i kako se postaviti prema proizvodima obogaćenim proteinima (tržište je preplavljeno njima), kako odabrati meso i mlijeko koje nije puno hormona, a objasnila je i jesu li nam nužni vitamini i minerali kao dodaci prehrani.
"Svakako je bolji izbor proizvod obogaćen proteinima, nego kontinuirana konzumacija pekarskih proizvoda. Kod proizvoda bogatih proteinima bilo bi poželjno da sadrže vlakna i manje nezdravih masnoća", rekla je Marić Bulat. Na pitanje jesu li u Hrvatskoj kao u nekim drugim zapadnim zemljama meso i mlijeko puni hormona objašnjava da postoje određena kontrolna tijela u Hrvatskoj koja u suradnji s ministarstvima vrše česte kontrole. "Analize anabolika provode se temeljem propisanih zakonskih odredbi i korištenjem suvremenih analitičkih metoda u njihovoj detekciji", objasnila je.
