Amerika i Hrvatska izvrsno se slažu u jednom – potrošnji kave i proizvoda s kofeinom. Kavu svih vrsta Hrvati obožavaju i svu silu vremena potroše sjedeći uz kavu. Kofein, najrašireniji stimulans na svijetu, prisutan je u brojnim u energetskim napitcima, u žvakačim gumama, žitnim pahuljicama, a sada čak i u američkoj krafni
Ljude ćeš privoljeti da kupuju tvoje proizvode ako unutra gurneš adiktivnu drogu - kofein. Upravo tako su popularni kola napitci pokorili cijeli svijet.
Hrvatsko-američki kofeinizam
Kad strani turist dođe po prvi puta u Hrvatsku odmah zamijeti bezbroj lokala gdje ljudi sjede i lijeno pijuckaju kavu; vjerojatno kod toga pomisle ''što to rade Hrvati kad cijeli dan sjede u kafićima?!'' Međutim, po potrošnji kave, ili preciznije kofeina, Hrvatska nije prva zemlja na svijetu. Ako zaista želiš doći u carstvo kofeina, onda pođi u Ameriku, jer tamo ćeš kofein naći svugdje, premda nema kafića na hrvatski način.
Svako malo pojavi se novi proizvod u čijoj strukturi nalazimo kofein pa tako sada imamo i krafne s kofeinom. Marketinški slogan ''nema energije bez kofeina'' doslovce je primijenjen, pa ako kofein dospije u juhe, za mene neće biti nikakvog iznenađenja. Čovjek se tijekom dana stalno mora dopingirati, a kofein je tu desna ruka.
Kofein povećava izdržljivost u sportu
Ako je u sportu prihvaćeno da je kofein blago ergogen, to jest da diže kapacitet za mentalni i fizički napor, onda i mi obični smrtnici možemo prihvatiti njihova iskustva. Studija iz davne 1979. (koja nije demantirana) pokazala je 7 posto povećanje distance do koje možeš voziti bicikl tijekom 2 sata ako prethodno konzumiraš odgovarajuću dozu kofeina (kave).
Drugo vrlo zanimljivo istraživanje djelovanja kofeina dalo je još dramatičnije rezultate pa je tako 9 mg/kg tjelesne mase polučilo 44 posto veću izdržljivost trkača na duge staze. No ipak treba znati da stalno povećanje doze ne znači i stalno povećanje učinaka. Tako je utvrđena optimalna sredina od 5,5 mg/kg tjelesne mase kao idealna. Ako uzmemo prosječnog nogometaša od 80 kg to znači 440 mg kofeina, primjerice za jednog Srnu koji je u stanju okrenuti utakmicu.
Možemo reći da je Amerika apsolutno kofeinizirana nacija jer se tamo u tom businessu vrti 11 milijardi dolara. Amerikanci samo u specijaliziranim shopovima na kavu troše oko 300 milijuna, a njihov je broj porastao od 1990. godine 18 puta.
Koliko kave je previše?
Što znači pretjerana upotreba kofeina? Ako si kojim slučajem manager koji dnevno ima samo 5 sastanaka i popije 5 espresso kava, vi ste na najboljem putu da za relativno kratko vrijeme uskočite u kofeinizam, koji podrazumijeva ovisnost s jedne i cijeli niz popratnih pojava s druge strane.
A ako kojim slučajem gutaš tablete za migrenu koje sadrže kofein u količini od 60-125 mg, onda ti je osiguran put u carstvo kofeina, u kojem vladaju napetost, žgaravica, nervoza, nesanica, pretjerana užurbanost, anksioznost, glavobolja.
Stručnjaci bi rekli ''intoksikacija kofeinom'' što ona zapravo i jest, ako se uzme u obzir da je kofein alkaloid kao i svi drugi, to jest da se njime može otrovati. Takav sindrom je prihvaćen i opisan u psihijatrijskom priručniku (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders, Fourth Edition). Dakle, spomenuta krafna s kofeinom ne bi nikoga smetala kada ona ne bi doprinosila i inače velikom dnevnom unosu kofeina u organizam, kako kod Amerikanaca tako i kod Hrvata.
Sjedeći uz jutarnju kavicu...
Koliko kofeina je previše? Premda su individualne granice podnošljivosti vrlo velike (mjeri se u mg/kg tjelesne težine) smatra se da je tanka crvena linija oko 400 mg, što bi prevedeno u porcije jake espresso kave bilo 3-4 šalice. To je dovoljno za prve znakove intoksikacije ili, blažim rječnikom rečeno, pretjerane stimulacije koja se kod nekih može očitovati u znojenju dlanova, crvenilu lica, drhtanju ruku, ubrzanom radu srca itd.
Evo praktičnog primjera kako se brzo razvija tolerancija na kofein; ako se 7 dana dnevno unosi 400 mg kofeina, evo problema. No, odmah valja reći da ima osoba koje tu toleranciju razvijaju i s unosom 300 mg kofeina. A što se tiče Amerikanaca, prosječni dnevni unos im je prošle godine bio preko 200 mg pa se sa sigurnošću može ustvrditi da veliki dio njihove populacije ima razvijenu toleranciju na kofein.
Ljudi su svjesni unosa kofeina kad piju kavu, ali apsolutno ne mare za kofein iz ostalih namirnica koje se dnevno konzumiraju, pogotovo ljeti kada se piju razni gazirani napici. Reklama za kofeinizirane krafne neće biti – ''jedite da biste se otrovali'', već će biti ''svako jutro se osvježite i napunite energijom''. Za sada se radi o 2 tipa tog jutarnjeg osvježenja; ''Buzz Donat'' i ''Buzzed Bagel''. Količina kofeina je tako sračunata da jedna krafna sadrži kofeina kao jedna šalica jake kave.
Žvakače s kofeinom
Slijedeći masovni proizvod s kofeinom je žvakaća guma koja na neki način kontrira kavi premda sadrži istu komponentu. Marketing će reći: ''odstrani neugodan jutarnji zadah kave s našom žvakom''. Primjerice, popularna Jolt Gum Spearmint Flavored Chewing Gum sadrži kofeina koliko 1 šalica kave. Ako nervozno žvačeš i bacaš gume (ne daj Bože lijepiš ih po liftu) svaki si put popio po šalicu kave.
Treba li razmišljati koliko takvih guma mogu tinejdžeri konzumirati za vrijeme jednog školskog dana? Standardno pakiranje takvih žvakačih guma sadrži 12 komada, a ako s popustom kupiš 3 pakiranja, dobit ćeš 36 komada čemu bi ekvivalent bio ravno 18 šalica kave! Reklama bi mogla glasiti; ''ne dajte djeci da spavaju, dajte im Jolt gumu''.
I tako se kofein sve više zavlači pod kožu, dok jednog dana ne shvatiš da si postao ovisnik. Da, pravi ovisnik, jer kofein je adiktivna droga koju je Međunarodni olimpijski odbor proglasio dopingom i zabranio ako se u mokraći sportaša utvrdi u količini većoj od 12 mg po litri.
Kofein je jako gorak (kao i većina drugih alkaloida), no suvremena tehnologija je našla načina da tu gorčinu smanji na najmanju moguću mjeru. Odgovor na pitanje "zašto krafna s kofeinom" bio je da ''ako u jednoj ruci držiš krafnu, a u drugoj kavu, ne možeš voziti auto, ali kad gurneš kofein u krafnu, nema više kave i problem je savršeno rješen''.
Kofeinski doručak
To ''guranje'' kofeina u razne proizvode postala je prava manija pa smo tako dobili i prve pahuljice za doručak s kofeinom ''Morning Spark'' koje je lansirala tvrtka Bahannon Co.
Kao biljni proizvod kofein je u SAD u statusu dodatka prehrani pa ne podliježe kontroli FDA. To je brzo shvatio Bahannon, inače molekularni biolog, pa je lansirao seriju proizvoda za dobro jutro s kofeinom. Bitno je da je ''novo'' i da se od njega ''leti u nebo''.
Dok bi kao nekakav stručnjak progutao Morning Spark, krafna s kofeinom mi je zapela za oko jer je sada, pored toga što je tipično američko smeće puno kalorija, zasićenih masnoća i trans-masnih kiselina, dobila još jedan otrov. U američkoj psihologiji uspješnost se nikad nije gledala kroz zdravlje, nego kroz prodaju i lovu, a ako ljudi traže kofein, onda im ga daj i nemoj filozofirati o ''zdravoj prehrani'' i ''zdravoj naciji''.
Special Spark Dark s čokoladom sadrži po obroku 30 mg kofeina. Dakle, kad doručkuješ i iza toga popiješ kavu, već si unio 100 mg kofeina, a dan je tek počeo.
Pošast energetskih napitaka
Samo je segment energetskih pića porastao od 2005.-2006. godine za 60 posto, što znači da trenutno vrijedi 2.6 milijardi dolara. Prema Group Beverage Marketing iz New Yorka, kad ljude na nešto naviknete, onda to ne možete zaustaviti. Ljudi su doista uvjereni da im treba više energije, premda se stalno osjećaju umorni i iscrpljeni. Mnogi vlasnici noćnih klubova i restorana daju takve napitke osoblju kako bi cijelu noć bili budni i kako ne bi kukali kako su umorni.
Naravno, kofein je sastavnica svih kola napitaka, u kojima ga ima od 10 do 50 mg po čaši. Za sada jedino odskače Red Bull gdje ga u čaši ima 80 mg. Naravno, postoji i apsolutni rekorder kao što je Wired X294 koji sadrži 294 mg kofeina po čaši. Kofein iz napitaka potječe od sirovina nastalih u procesu dekofeinizacije ili od kemijske sinteze.
Kada već govorimo o izvoru kofeina najbolja je guarana, koja je primarni sastojak najvećeg broja energetskih napitaka. Poznata je po tome što može sadržavati veliku količinu (do 5 posto) kofeina i malu količinu teobromina i teofilina što je dakako izvrsna kombinacija za lagano otpuštanje u crijevima i povoljno djelovanje na tonus krvnih žila.
Omiljeni izraz u Americi (a posljednje vrijeme i u nas) je ''double'' pa tako postoji double whiskey, double coffee, double hamburger itd. To dupliranje je uzelo maha, a tog gesla se držao i proizvođač Red Bulla, koji po jednoj limenki sadrži 280 mg kofeina. Ljeti kada je jako vruće i kada se ljudi naljevaju tekućinom, upravo s Red Bullom ili kombinacijom ovog napitka, kave i nekog kola napitka za čas se može preskočiti limit tolerancije i nakon toga dolazi kronična intoksikacija kofeinom.
Ta je pojava poznata kod tinejdžera. Aparat za espresso, koji proizvodi kavu sustavom kapanja, može po šalici imati čak 135 mg kofeina. Ako se kava duplira onda je to 270 mg, dakle kao limenka Red Bulla. Inače, Red Bull je lider u donosu kofeina pa pokriva oko 50 posto tržišta.
No ni ostali proizvođači u kategoriji energetskih pića ne miruju pa je tako jedna kalifornijska tvrtka načinila napitak pod simboličnim nazivom ''Cocaine in September'' koji sadrži isto tj. 280 mg kofeina po limenci. Takav se proizvod preporučuje kada krećeš na putovanje, ali budući da samo 2 limenke sadrže 560 mg kofeina, jasno je što se može dogoditi.
Kava ili energetska pića s čistim kofeinom?
Mnogi se pitaju postoji li razlika u djelovanju čistog kofeina i onog u obliku guarane ili kave? Brojna istraživanja provedena za industrijske potrebe, ali i na klinikama, pokazala su da pravo zaštitno djelovanje kofeina u odnosu na kardio-vaskularni sustav dolazi samo kada je u prirodnom kompleksu (ekstrakt kave, čaja, kole, kakaa).
Naime, tamo se u smjesi nalaze i drugi alkaloidi (teofilin, teobromin) čije djelovanje nije zanemarivo. Prema epidemiološkim istraživanjima, kofein u prirodnom kompleksu kave ima zaštitni učinak u odnosu na bolesti krvožilnog sustava kod osoba mlađih od 65 godina. Treba znati i sljedeću činjenicu; genetičarima je uspjelo proizvesti biljku (Coffea Arabica) s dvostrukom količinom kofeina, isto kao što im je uspjelo proivesti kavu bez kofeina.
Budući da se čisti kofein dobiva procesom kemijske ekstrakcije (otapalima), a zatim prodaje industriji bezalkoholnih napitaka, uvijek postoje tragovi otapala, a o tome kakve su to kemikalije ne treba ni govoriti. Na taj način američki pojam ''injected caffeine'' doslovce znači da se osvježavajući napitak pun mjehurića, može nazvati čistom ''sintezom'' pa ako se puno konzumira, treba biti spreman i na posljedice.
