Hrana 280 prikaza 15. veljače 2016.

Šećer opasniji od pušenja i alkohola!

Secer_2450X300_1
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Prehrana utemeljena na šećerima i namirnicama visokoga glikemijskog indeksa povezana je s povećanim rizikom bolesti metaboličkog sindroma (dijabetesom i kardiovaskularnim oboljenjima). Utvrđena je i veza s bolestima probavnog sustava (zbog nedostatka vlakana) te hormonski ovisnim tipovima karcinoma: debelog crijeva, jetra, gušterače, dojke, endometrija i jajnika, kaže dipl. ing. nutricionizma Sandra Marić Bulat

Što više jedeš rafiniranu i industrijski obrađenu hranu, to ti je potrebno više inzulina da je razgradiš. A što je više inzulina u krvotoku, stanice sve manje na njega reagiraju. Bez obzira na tjelesnu težinu, postaješ otporna na inzulin, objašnjava nutricionistica Marić Bulat. Dodaje da, osim što postoji mogućnost nastanka šećerne bolesti, inzulinska rezistencija utječe na metabolizam masti, ali i remeti razinu hormona u krvi, a to posebno pogađa žene.

Previše šećera može uzrokovati ranu menopauzu

"Kad stanice ne apsorbiraju višak šećera, jetra suvišni šećer pretvara u mast i skladišti ga u potkožnom masnom tkivu, tzv. viscelarnoj masnoći. Ženama to stanje kompliciraju lipociti, mala spremišta estrogena. Višak estrogena uzrokuje dodatno skladištenje masti i nastanak rane menopauze. Inzulinsku rezistenciju prati i sindrom policističnih jajnika, menstrualni ciklusi bez ovulacije i neplodnost. Tako se počeo povezivati prekomjerni unos šećera s hormonski ovisnim tipovima karcinoma", kaže Marić Bulat.

Osim viška kilograma, pokazao se vrlo važnim i nedostatak fizičke aktivnosti koji su zajedno povezani s povećanim rizikom od otpornosti na inzulin. Iako su stope pretilosti u zadnjih 30 godina porasle, fizička aktivnost je ostala na istoj ili čak nižoj razini, napominje Marić Bulat. "Višak šećera ima gore posljedice nego konzumacija cigareta i alkohola u kombinaciji. Suvišan dodani šećer povezujemo i s mnogobrojnim kroničnim bolestima. Šećer i fruktoza primarni su pokretači u poremećaju metabolizma. Fruktoza slično kao i alkohol oštećuje jetra. Istraživanja su pokazala da je unos od minimalno 18 posto dnevnih kalorija iz šećera povezan s povećanim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i smrti od bolesti srca", kaže Marić Bulat.

Konzumacija slatkih sokova već za dva tjedna može nanijeti štetu organizmu

"Šećeri u tekućem obliku stvaraju inzulinsku rezistenciju, podižu trigliceride, LDL (loš) kolesterol te dodatno uzrokuju nakupljanje sala oko trbuha", kaže Marić Bulat i dodaje da ispijanje šećernih sokova u samo dva tjedna može povećati rizik od bolesti srca. "Kupovni voćni sokovi često se prihvaćaju kao zdravi, no oni su također opterećeni šećerom. Sadrže istu količinu šećera i kalorija kao šećerno gazirano piće, a ponekad čak i više. Razlika je u malim količinama vitamina i antioksidansa. Čak i najkvalitetniji sokovi iz supermarketa daleko su od onih u izvornom stanju. Oni su u osnovi samo šećer, voda, limunska kiselina i aroma. Svježe napravljen sok od naranče, za razliku od kupovnog, sadrži više vitamina C, folate, kalij i vitamin B1. Bogati su i antioksidansima, dok kupovni sadrže golemu količinu šećera i nemaju vlakna", kaže nutricionistica.

Ako piješ kupovni sok nemoj jesti slatkiše

Napominje da polovica populacije troši barem dva slatka soka dnevno i unosi slatke mliječne proizvode (kakao, voćne jogurte...). Zato se povećala stopa pretilosti i dijabetesa kod sve mlađe populacije. Voćni sokovi su dopušteni, ako dodatno ne unosiš slatkiše i dodatne šećere. Previše je samo jedna čaša šećernog soka dnevno ili jedan gazirani napitak, dok istodobno nesvjesno tijekom dana unosiš i duge vrstu slatkiša jer tako gubiš kontrolu i prelaziš granice dopuštenog, upozorava Marić Bulat.

"Usredotočite se na unos prehrambenih vlakana. Povećan sadržaj vlakana znači da je hrana manje obrađena. Ona usporavaju pražnjenje iz želuca i snižavaju glikemijski indeks namirnica. Za razliku od ispijanja voćnih sokova, mnogo bolja opcija je neoguljeno čitavo voće. Vlakna u voću usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i tako kontroliraju apetit", objašnjava nutricionistica Marić Bulat.

Što nam sve čini šećer, pročitaj više.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.