Jesi li se ikad zapitala koliko hrane svakodnevno unosiš? I kada bi se trebala prisjetiti što si sve jučer pojela i u kojoj količini, bi li mogla biti posve iskrena? Vjeruje se da određen broj ljudi, osobito oni sa suvišnim kilogramima redovito podcjenjuju vlastiti unos hrane. O tome slikovito svjedoči i britanska dokumentarna serija pod nazivom Secret eaters (Potajne izjelice)
Serija prati pretio par koji ne smatra da pretjeruje s hranom i ne može objasniti nakupljene kilograme. Privatni istražitelji potajno prate sudionike emisije dok kamere 24 sata dnevno bilježe svaki njihov unos hrane. Na kraju voditeljica serije pokazuje svu hranu koju su unijeli tijekom tog perioda,kao i količinu unesenih kalorija. Zanimljivo je da u svakoj emisiji "potajne izjelice" budu iznenađeni količinom unesene hrane te iskreno priznaju da dobar dio vremena nisu svjesni da pretjeruju s unosom.
Neobjektivna procjena veličine porcije (portion distortion)
Nekritični unos hrane posljedica je brojnih promjena u prehrambenoj industriji u posljednjim desetljećima od kojih je najznačajniji kontinuirani rast porcija. Sedamdesetih godina proteklog stoljeća u SAD-u su počele rasti porcije hrane. Pojava nije bila rezervirana samo za hranu u fast food lancima restorana, već i za pakiranja prehrambenih proizvoda u supermarketima. Rast porcija ubrzao se u narednom razdoblju te nije ostao u granicama američkog kontinenta, već je zahvatio i Europu. Kontinuirana izloženost sve većim porcijama hrane dovela je do iskrivljenog poimanja količine hrane tzv. portion distortion-a. Kao posljedica ljudi u zapadnom svijetu percipiraju velike porcije kao "normalne" te su i tu naviku uveli u svoje domove. Pritom nisu ni svjesni da unose prevelike količine hrane.
Pedesetih godina za ručak se jelo oko 500 kcal, a danas više od 1000 kcal
Usporedbe radi, procjenjuje se da je pecivo prije 20 godina imalo promjer od otprilike 8 cm i osiguravalo oko 140 kalorija dok današnje pecivo ima promjer od 15 cm i osigurava 350 kalorija. Slično, prosječna kalorijska vrijednost porcije tjestenine s mesnim okruglicama se od 500 kcal prije 20 godina povećala na današnjih 1020 kcal. Zanimljiva je informacija da su sve veće količine hrane postale i sastavni dio kuharica pa ne čudi da je usporedo s porastom porcija rastao i problem debljine u zapadnom svijetu, jer kako ističu brojne studije veće porcije povećavaju i količinu unesene hrane.
Ako želiš smršavjeti, ali ti se ne daju brojati kalorije, mi ćemo to činiti umjesto tebe! U Mršavimo zajedno klubu čekaju te jelovnici pripremljeni isključivo za tvoju kalorijsku skipinu - klikni i doznaj više!
Porcija nije isto što i serviranje
Većina ljudi ne razlikuje serviranje od porcije. Dok je porcija količina hrane koja se nađe na tanjuru, serviranje je jedinica mjere kojom stručnjaci preporučuju optimalni unos određene skupine namirnica primjerice žitarica ili mesa. Ilustracije radi, uobičajena porcija tjestenine koja se dobije u restoranu sadrži 2 do 3 serviranja žitarica i proizvoda od žita.
Stoga se, kako bi se osigurala adekvatna prehrana, savjetuje kontrolirati veličinu porcije upotrebom sustava serviranja koji dočaravaju količinu hrane jednostavnom usporedbom namirnice s vlastitom šakom. Tako se preporučuje jesti 6 do 11 serviranja iz grupe žitarica. Jedno serviranje žitarica je primjerice 1 kriška kruha, ½ šalice riže ili ½ šalice žitarica za doručak što odgovara veličini polovine šake. Nadalje, preporučuje se jesti 2 do 3 serviranja iz grupe povrća. Jedno serviranje povrća je primjerice ½ šalice svježeg ili kuhanog povrća što odgovara polovini veličine šake, odnosno 1 šalica zelenog lisnatog povrća što odgovara veličini cijele šake.
Neka šaka bude mjerilo
Slično vrijedi i za voće. Jedno serviranje voća je primjerice 2 komada voća manje veličine poput šljiva ili marelica; 1 komad voća srednje veličine (npr. jabuka ili kruška); ili 1 šalica bobičastog voća s time da se preporučuje jesti 2 do 3 serviranja iz grupe voća svaki dan. Svakodnevno bi trebalo unijeti i 2 do 3 serviranja iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda. Jedno serviranje mlijeka i mliječnih proizvoda je primjerice 1 čaša mlijeka ili jogurta ili primjerice 30 g sira što je jednako veličini palca. Nadalje, preporučuje se jesti 2 do 3 serviranja iz grupe proteina (meso, riba, jaja, mahunarke). Jedno serviranje proteina je otprilike 1 jaje, ½ šalice kuhanih mahunarki što odgovara veličini pola šake ili 80 g mesa, piletine ili ribe, što odgovara veličini jednog dlana.
Unutar Mršavimo zajedno kluba čeka te više od 60 nutritivno uravnoteženih jelovnika, a bez zabranjenih namirnica i bez izgladnjivanja možeš smršavjeti od pola kilograma do 1 kg tjedno.
Smanji veličinu porcije
Ako imaš problema sa suvišnim kilogramima moguće je da su tvoje porcije prevelike. Osim svladavanja jedinica serviranja pokušaj smanjiti porcije uz pomoć par trikova:
- Serviraj obrok na malom tanjuru
- Ne brini o količini povrća na tanjuru – jedi ga što više
- U restoranu podijeli obrok s partnerom, prijateljem ili kolegom
- Obrati pažnju na preporučeno serviranje kada jedeš kupovne kekse ili slične proizvode
- Ako posežeš za grickalicama tada osobito pazi na količinu koju jedeš – ne unosi više od 30 g odnosno od količine koja ti stane u šaku.
Pročitaj kako se riješiti žgaravice.
