Znaš li da ova hrana sadrži najveće količine skrivenih soli?

Sve što se stavi u vrelu vodu bit će skuhano, a još ako se i posoli bit će i jestivo. Najkraći i najjednostavniji kulinarski savjeti ponekad su doista i najbolji. Sol je najčešći sastojak u kuhinji jer znamo - neslana jela nejestiva su kao što su nepodnošljive neslane šale.

Sol je od pamtivijeka imala simboličku vrijednost, referenci na sol puna je Biblija, a u antička vremena sol se koristila kao novac. Čak i riječ plaća (salary) korijen vuče iz latinske riječi salarium, dakle sol. Na proizvodnji i trgovini solju razvili su se mnogi gradovi, a neki su po njima dobili ime, poput Salzburga ili Tuzle, čiji se naziv samo naizgled mijenjao, ali je uvijek značio isto - od grčkog Salanes, preko latinskog Ad Salinas i slavenskog Soli do sadašnjeg koji na turskom također označava sol.

Sol je neophodna za život, prisutna je u svakoj stanici našeg tijela i pomaže nam da izbacimo toksine iz organizma. Ona je ključna za transport hranjivih tvari i kisika, a živcima omogućuje da prenose poruke. No, kako sve dobro dolazi u malim količinama, tako i sa soljenjem ne treba pretjerivati. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje manje od pet grama soli dnevno, što odgovara količini koja stane na jednu čajnu žličicu. Sve više je previše i škodi našem zdravlju.

Hrana koja sadrži najveće količine skrivenih soli

Nažalost, tih se preporuka malo tko drži pa prosječni Hrvat u sebe unosi čak 11,6 grama soli dnevno! Najviše u obliku "skrivenih soli" u gotovim i polugotovim jelima, grickalicama, kruhovima i pekarskim proizvodima, salamama, tvrdim sirevima i sirnim namazima, majonezama, hamburgerima. A takvo ponašanje uzima svoj danak.

Prekomjeran unos soli uzrokuje oko 1,6 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, upozorila je australska studija iz 2014. Četiri od pet ovih smrtnih slučajeva događaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a gotovo polovica umrlih mlađe je od 70 godina. Druga studija ustvrdila je pak da je za 15 posto svih smrti od srčanih i moždanih udara i druge bolesti povezanih sa srcem glavni krivac upravo prekomjerni unos soli u organizam. Ima toga još, od hipertenzije do bubrežnih kamenaca, osteoporoze ili bronhalne astme.

Foto: shutterstock Što je manji unos natrija, manji je i rizik od bolesti

Da za sol, ne za natrij. Kako to postići?

Znači li to da soljenke odsad pa nadalje držati što dalje od dohvata ruke? To je svakako najjednostavniji način, ali srećom ne i jedini. Naša omiljena jela i dalje možemo soliti da nam zalogaji budu ukusniji, ali pod jednim uvjetom - da pritom smanjimo unos natrija. Naime, sol je zapravo natrijev klorid (NaCl) i sastoji se od otprilike 40 posto natrija i 60 posto klorida. Natrij je esencijalni mineral u soli i djeluje kao važan elektrolit u tijelu. Ali pretjerani unos soli/natrija također može utjecati na vaše zdravlje.

Ovih dana New England Journal of Medicine objavio je opsežnu studiju koja je pratila uzročno-posljedičnu vezu zdravlja i unosa soli na više od 10.000 zdravih odraslih osoba. Nalazi su potvrdili ono što je već dobro poznato, što je manji unos soli, manji je i rizik od bolesti. No, ova je studija također ukazala na to da je povećan unos kalija direktno povezan sa smanjenjem broja moždanih udara i srčanih bolesti. Kalij u tijelu ima potpuno suprotan učinak od soli – može pomoći opuštanju krvnih žila i snižavanju krvnog tlaka. Štoviše, kalijeve soli zapravo pružaju dvostruku korist jer manji unos natrija smanjuje krvni tlak, a dodatan unos kalija ima isti učinak, što u konačnici dovodi do boljeg zdravlja srca.

Pametna zamjena za sol znači natrij zamijeniti kalijem koji je blagotvoran za krvne žile

O zdravlju nije teško razmišljati, ali mnogi odustanu već na početku puta u strahu da će se morati odreći sve što najviše vole. Pileći file obložen hrskavom smjesom krušnih mrvica, sezama i parmezana, krepka juhica s kurkumom, fritaja od brokule s naribanim Grana Padanom, pirjane gljive s pireom od celera i svježe naribanim muškatnim oraščićem, vrganji poprženi na zlatno žutom luku s brusketama, sir i vrhnje s crvenom paprikom ili tople, putrom premazane police iz pećnice, sve to je puno finije kad se jede slano.

Tako je finije, a tako može i ostati. Danas kad je sve pametno, od pametnih telefona, do pametnih gradova, pameti se ne bi trebali odricati ni u kuhinji. Korištenjem pametne zamjene za klasičnu sol, okus hrane neće se promijeniti. Dapače, uz maštovitu upotrebu začina ona će postati još ukusnija, a vaš organizam zdraviji i zadovoljniji.

A sva je pamet sadržana u tome da zamjenske soli dio natrija zamjenjuju kalijem koji ima slična svojstva. Ove zamjene sadrže otprilike četvrtinu manje natrija, ali imaju okus sličan običnoj soli i mogu se koristiti na isti način kao što inače koristimo kuhinjsku ili morsku sol. Kalij i namirnice koje sadrže kalij, poput batata, krumpira, graha, cikle ili blitve, odlični su saveznici u snižavanju krvnog tlaka i očuvanju zdravlja srca. Isti učinak na zdravlje ima i zamjenska sol.

Matematički idealan omjer natrija i kalija u prehrani iznosi otprilike 1 naprema 1,2. Da biste ga održali ne treba vam kalkulator. Bit će dovoljno smanjiti unos razne nezdrave hrane u organizam pa ćete hranu u tanjuru i dalje moći dosoljavati prstohvatom soli obogaćene kalijem. A kako pritom ne sadrži gluten ni laktozu i ima nula kalorija, prikladna je i za vegetarijance i vegane te sve one koji žele stesati svoju liniju i sačuvati zdravlje. A to je čista win-win situacija.

Podravkin Salut je jedinstvena, patentirana mješavina mineralnih soli (natrijev klorid, kalijev klorid, kalijev magnezij citrat) koja ima istu funkcionalnost kao kuhinjska sol, no sadrži 35 % manje natrija u odnosu na kuhinjsku sol. Salut se može koristiti kao potpuna ili djelomična zamjena za kuhinjsku sol. Ako se želi u potpunosti zamijeniti npr.  gram kuhinjske soli u jelu, ista količina Saluta se može dodati, bez značajne izmjene okusa. Štoviše, zbog svog posebnog sastava, on dopušta ostalim sastojcima jela da dođu do izražaja pa će ukupni dojam biti finiji, zaokruženiji i puniji okus jela.