Povodom mjeseca svjesnosti o celijakiji i završetka projekta "Ni u tragovima - brigom za zdravlje oboljelih od celijakije" koji je provodila Udruga CeliVita - Život s celijakijom s partnerom Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, održana je panel konferencija na kojoj su sudjelovali renomirani sugovornici, predstavnici svih ključnih aktera u osiguranju kvalitetnog života oboljelih od liječnika, partnera na projektu, proizvođača hrane, odgojno-obrazovnih djelatnika, nadležnih državnih tijela do samih oboljelih, ali i šire javnosti.
Celijakija je doživotna imunološki posredovana sistemska bolest uzrokovana konzumacijom glutena koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Bolest je nasljedna, za nju ne postoji prevencija, a može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, može imati brojne simptome, sve do malignih oboljenja i neplodnosti, ali može postojati i bez ikakvih simptoma.
Što je celijakija?
Od celijakije boluje oko 1 % opće populacije što bi u Hrvatskoj bilo oko 40. 000 osoba. Međutim, zbog često nespecifičnih, a ponekad i odsutnih simptoma, mnogi oboljeli ostaju neprepoznati (procjenjuje se njih i do 80%), a do postavljanja dijagnoze može proći i po nekoliko godina. Neprepoznata i neliječena celijakija može dovesti do teških komplikacija, koje mogu biti nemaligne i maligne. Celijakija se liječi strogom, doživotnom dosljednom prehranom bez tragova glutena koja dovodi do nestanka simptoma, oporavka sluznice tankog crijeva i štiti od razvoja komplikacija. Od izazova života s celijakijom koji neposredno utječu na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja ističemo važnost:
- Ranog prepoznavanja bolesti
- Ispravnog deklariranja hrane
- Edukacije svih uključenih u pripremu i posluživanje hrane bez glutena
- Edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika
- Uvođenja inkluzivne prakse
- Važnost pružanja kontinuirane podrške i pomoći oboljelima.
Sudionice panel konferencije o celijakiji
I najmanji tragovi glutena mogu trajno narušiti zdravlje
Prof.dr.sc. Čuković-Čavka naglasila je kako je stroga doživotna bezglutenska prehrana bez iznimki i kompromisa jedini lijek za ovu autoimunu bolest, jer i najmanji tragovi glutena u prehrani dovode do imunoloških promjena koje mogu dovesti do trajnog narušavanja zdravlja. Iznimno je važno da se, u slučaju pojave tegoba, ne započinje sa bezglutenskom prehranom prije nego se dovrši dijagnostički postupak i ne potvrdi ili isključi dijagnoza celijakije.
Amalija Jurjević Delišimunović, predsjednica udruge CeliVita istaknula je da se problem konzumiranja bezglutenskog obroka izvan vlastitog doma često podcjenjuje i da je on puno više od nemogućnosti konzumiranja u restoranima. On znači da djeca u većini vrtića i škola nemaju sustavno osiguran siguran obrok, da studentske menze trenutačno ne nude nikakve opcije bezglutenske prehrane, da korisnici umirovljeničkih domova, oboljeli koji se liječe u bolnicama, djeca na natjecanjima bilo iz znanja ili sporta teško dolaze do sigurnog obroka, da su zaposlene osobe koje često i dugo poslovno putuju ili im priroda posla uključuje službene ručkove i večere na neki način diskriminirani, a tek onda dolazi na red odlazak u restorane bilo radi druženja na obiteljskim događajima poput proslava rođendana, pričesti, krizmi ili svadbi. Naglasila je da takva prehrana oboljelima nije hir već nužna potreba za očuvanje zdravlja.
Dr.sc. Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, objasnila je da su proizvođači dužni voditi brigu o križnoj kontaminaciji procjenjujući rizike i kontrolirajući proces proizvodnje, od nabave sirovine koju je nužno još dodatno analizirati kako bi se potvrdili navodi o odsutnosti glutena do korektivnih radnji odvajanja procesa i/ili prostorija proizvodnje, međutim pravila navođenja nenamjerne prisutnosti glutena u proizvodu još uvijek nisu niti na EU niti na nacionalnoj razini ujednačena. Istaknula je i kako je bitan i nadzor nadležne inspekcije koja treba osigurati da je hrana na tržištu ispravno deklarirana i sigurna za konzumaciju.
Dr. sc. Gajari naglasila je da Podravka još od 2005. razvija listu svojih bezglutenskih proizvoda i ima razvijen sustav upravljanja alergenima te je stoa mogla biti prva čiji su proizvodi uneseni u Registar bezglutenskih proizvoda (https://bezglutena.celivita.hr), aplikaciju koja pomaže svima koji se hrane bez glutena ili pripremaju hranu bez glutena u odabiru namirnica. Istaknula je da je tržište bezglutenskih proizvoda na globalnoj razini oko 7 milijardi $ i raste po stopi od 10 % godišnje.
Preuzmite kuharicu "Fini i zdravi obroci bez glutena za vrtić i školu"
Velik broj odgojno-obrazovnih ustanova, posebice škola, ali i studentskih menzi, nema uvjete za pripremu hrane bez tragova glutena. Stoga smo s ciljem kreiranja jednostavnih, zdravih, lako prenosivih i nutritivno uravnoteženih obroka za djecu s celijakijom, u okviru projekta kreirali kuharicu Fini i zdravi obroci bez glutena za vrtić i školu u čijoj je realizaciji sudjelovao tim nutricionista te Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kako bi na vrlo jednostavan način ilustrirali svakodnevicu života djeteta s celijakijom te predrasude s kojima ono živi snimljen je edukativni film „Ona uvijek nešto glumata“ koji se već prikazuje na satovima razrednika diljem Hrvatske.
Povodom obilježavanja mjeseca celijakije i završetka projekta „Ni u tragovima – brigom za zdravlje osoba s celijakijom"Udruga CeliVita – Život s celijakijom 09. svibnja 2023. u prostoru Tribine Grada Zagreba održala je završnu panel konferenciju na kojoj su sudjelovali predstavnici zainteresiranih strana koji direktno ili indirektno utječu na skrb i kvalitetu života osoba s celijakijom: prof dr. sc. Silvija Čuković-Čavka, dr.med. iz Odjela za upalne bolesti crijeva iz KBC Zagreb, dr.sc. Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, Jasna Tucak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Grada Zagreba, dr.sc. Davorka Gajari, direktorica službe Senzorika i nutricionizam u Podravci d.d., Ankica Flis, zdravstvena voditeljica dječjeg vrtića Jarun, dr.sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji je ujedno partner na projektu te Amalija Jurjević Delišimunović, predsjednica udruge CeliVita.
Izazovi života s celijakijom koji neposredno utječu na očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja su brojni i ključno je sustavno educirati javnost o njima te zajedničkim nastupom tražiti efikasna rješenja u mnogim aspektima od ranog prepoznavanja bolesti, edukacija samih oboljelih, odgojno-obrazovnih djelatnika i svih uključenih u nabavu, pripremu i posluživanje hrane bez glutena, preko uvođenja i provođenja inkluzivnih politika i praksi, posebice u odgojno-obrazovnim ustanovama, pa sve do ispravnog deklariranja hrane i neizostavne potrebe pružanja kontinuirane podrške i pomoći oboljelima.
